Foto: Printscreen

Poruke, poput one koja je juče u večernjim satima stigla korisnicima MTS mreže, mogu da deluju uznemirujuće i kontraproduktivno po građane koji su već dovoljno uplašeni, poručuju psiholozi. Sagovornici Nova.rs tvrde da zastrašivanje nije jedini i najefikasniji način, kao i da postoje modeli koji deluju podsticajnije od kažnjavanja “sto nevinih zbog jednog krivog”.

„Na neke ova poruka može da deluje tako što će izazvati paniku, što nikako nije dobro. Na druge, pak, može da deluje tako što će da otupe i u tom psihičkom stanju neće shvatiti ozbiljnost situacije“, kaže za Nova.rs psiholog Žarko Trebješanin.

On ističe i da smo proteklih dana dobili toliko uznemirujućih poruka i čuli toliko uznemirujućih tonova i da će mnogi zbog toga „otupeti“, kako bi se odbranili.

„Situacija je dramatična. Približavamo se scenariju iz Italije i Španije. Molim vas da ostanete kod kuće”, navodi se u poruci koja je juče stigla korisnicima MTS mreže i bila je potpisana sa „Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti Covid 19“.

U ovakvoj poruci Trebješanin vidi i politizaciju, pa se priseća formulacija poput „makedonskog scenarija“.

Ističe i da je sama činjenica da je nekome stigla poruka i to u večernjim satima dovoljno uznemirujuća.

„Poruke se šalju, uglavnom, kada je nešto jako bitno i alarmantno”, ukazuje Trebješanin.

On dodaje da je bilo kakva poruka, ukoliko joj je namera, da spreči širenje epidemije i deluje konstruktivno, trebalo da ima drugačiji ton.

„Trebalo je da se građanima poruči: ako se pridržavate svih mera i ako ste dovoljno oprezni, sve će biti u redu. A ne: niste se pridržavali i eto vam sad“, objašnjava Trebješanin.

Ističe i da ne treba etiketirati i od onih koji su se zarazili praviti “zločince”.

„Postoje ljudi koji su se pazili, ali, možda, ipak nisu uspeli da izbegnu virus“, ukazuje Trebješanin.

Negativno i kontraproduktivno

I Aleksandar Baucal, profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, smatra da takva vrsta poruka može imati negativan i kontraproduktivan efekat.

“Takva poruka se koristi sa idejom da ako kažete građanima – preti nam italijanski ili španski scenario, da će građani da se uplaše i da će biti spremniji da poslušaju ono što su instrukcije zvaničnih institucija. Nekada to može da deluje obrnuto, jer ljudi mogu da se uplaše i da reaguju na a način koji je kontraproduktuvan”, ukazuje Baucal.

On ističe da je u kriznim situacijama potrebno da se promisli o modelu komunikacije.

Foto: NOVA S/Ivan Dinić

“Ne morate samo da idete na strah, postoje i drugačiji modeli komunkacija. Vredelo bi da se promisle alternative”, poručuje Baucal.

Ističe da je upravo ta alternativa u stvaranju poverenja među građanima i u tome da im se omoguće objektivne i pravovremene informacije u koje se neće sumnjati.

Operateri mobilne telefionije mogu da posluže kao dobar instrument za slanje informacija građanima, poručuje naš sagovornik, ali ističe da i u tome treba poštovati određene procedure.

“Mora da postoji proces, da se zna ko šta odobrava i ko je autor te informacije, na osnovu čega je ta informacija napravljena”, objašnjava Baucal i ističe da je potreban tim stručnjaka koji će pomoći u tome da se poruka formuliše i pošalje na najbolji mogući način.

Kažnjavanje sto nevinih zbog jednog krivog

Profesor na Filozofskom fakultetu Dragan Popadić smatra da se da iza takvih poruka stoji strateška odluka o tome da je ljudima najbolje uterati strah, jer će to dovesti do apsolutne poslušnosti i smanjenja epidemije.

“To samo donosi uznemirenje i paniku. Nema nikakvog razloga i smilsa uznemiravati i plašiti ljude u tom stepenu”, ističe Popadić i dodaje da poruka koja je stigla iz kriznog štaba nije jedina takve prirode.

Foto: N1

 

Popadić ističe i da zvanični podaci koji dolaze iz MUP-a govore o tome da postoji samo promil građana koji ne poštoju nove okolnosti i propise, a predstavlja se kao da je to većina.

“Mere koje kažnjavaju sve građane zbog jednog promila, to je iracionalno. Kažnjavanje sto zbog jednog. Ako jedan pogreši, kaznićemo sto nevinih. Koja je logika toga? Niti je delotvorno, niti će to umiriti građane”, ukazuje Popadić.

Umesto korišćenja fraza koje su nabijene negativnim emocijama, poput “italijanski scenario”, Popadić smatra da ton treba da bude konstruktivniji.

“Zahvaljujemo onima koji se pridržavaju svih mera. Sigurni smo da ćemo zajedno prebroditi ovu situaciju”, samo su neke od poruka koje, po mišljenju Popadića, mogu da doprinesu da se uozbilje i oni koji to još uvek nisu.

Potrebno je, tvrdi naš sagovornik, da se na smiren i racionalan način objasni da je sve što se preduzima u njihovom interesu.

„Neophodni su saradnja i poverenje između države i građana. Tada će se građani svega pridržavti i verovati da je to  u njihovom interesu“, ističe Popadić.