Aleksandar Vučić novi paket ekonomskih mera za poboljšanje životnog standarda Foto:Goran Srdanov/Nova.rs

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je slavodobitno predstavio niz „strašnih i čudesnih ekonomskih mera“ koje će, kako je najavio, građanima Srbije doneti bolji život, iako to nema ni najmanje dodirne tačke ni sa jednom od njegovih osam ustavnih nadležnosti. Reč je o paketu od pet grupa ekonomskih mera – ograničavanje trgovačkih marži, niže kamate za kredite, niže cene ogrevnog drveta, popusti za struju i izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju (zakon koji reguliše rad izvršitelja) – koje bi trebalo da povećaju kupovnu moć i životni standard i spuste inflatorni pritisak.

„U EU između 13 odsto i 15 odsto prosečne plate odlazi na minimalnu potrošačku korpu, a kod nas između 40 odsto i 47 odsto ide na hranu i piće, bez alkohola, pa ljudima manje novca ostaje za sve druge potrebe“, otkrio je Vučić.

Kao da nas u proteklih 13 godina on i njegova stranka, koja drži sve poluge vlasti u svojim rukama, nisu svojom ekonomskom politikom doveli do toga.

Iz tog razloga će, kako je naglasio, država za 3.000 proizvoda iz 23 kategorije trgovinske marže u narednih šest meseci ograničiti na 20 odsto, jer se sada u četiri najveća trgovinska lanca, koji ostvaruju najveće promete, kreću od 32 do 45,2 odsto.

„Efekat u ukupnom smanjenju cena će biti veći od 15 odsto“, istakao je Vučić naglasivši da će od toga korist imati svi, i najbogatiji, i oni koji imaju prosečnu platu od 107.500 dinara, a naročito građani koji primaju manje od 83.525 dinara, koliko iznosi medijalna zarada i koju prima više od 50 odsto zaposlenih u Srbiji.

Već za nedelju dana

„S obzirom na to da ove mere o snižavanju trgovačkih marži stupaju na snagu odmah, trebalo bi da svi mi u roku od nedelju dana osetimo i vidimo da su cene praktično svih proizvoda u vodećim supermarketima pale za 10 do 20 odsto“ kazao je za N1 Aleksandar Milošević, novinar „Nove ekonomije“.

On ocenjuje da vlast sve ovo sada, kada je nestabilna situacija, radi da bi jedan broj ljudi pridobila za sebe i pokazala kako brine o građanima.

Aleksandar Milošević, Platežna nejednakost, emisija Među nama, Medju nama
Aleksandra Milošević Foto: Nova S

„Vlast je svesna da je sve ovo neodrživo, ekonomski neopravdano i da pokušava da stekne poneki politički poen. Ne misli vlast da su trgovinske marže i bankarske kamate ogromne, iako i jedni i drugi odlično zarađuju, već to vidi kao postor za ostvarivanje političke koristi za sebe, a koristi će imati i građani koji, na primer, mogu u ovih šest meseci da uzmu kredit po povoljnijim uslovima. Činjenica da su mere vremenski ograničene pokazuje da je reč o političkom potezu koji je neodrživ, jer da nije tako, mere bile bi trajne“, ističe Milošević.

Mere kratkog daha

Da se od kratkoročnih mera ne mogu očekivati dugoročni efekti, smatra i Dušan Nikezić, ekonomista i potpredsednik Stranke slobode i pravde.

„Mere nisu ni najavljene kao dugoročne, a pošto su ograničene samo na trgovinske lance, očekujem da će se oni vrlo brzo prilagoditi novim uslovima, verovatno putem značajnog smanjenja ili potpunog ukidanja akcija, čime će nestati i ove postojeće olakšice za potrošače. Koliko su namere vlasti neozbiljne, baš kao i prethodne akcije „bolja cena“ i „najbolja cena“, vidi se i iz činjenice da se ove mere uvode uredbom vlade, a ne zakonom, što znači da već sutra mogu biti ukinute ili promenjene“, kaže za „Novu“ Nikezić.

Dušan Nikezić Foto: Ivan Dinić/Nova

On ističe da su današnje mere samo prepisivana rešenja iz Rumunije i Mađarske, zemalja u kojima ni tamo nisu dale rezultate, pa neće pomoći ni građanima Srbije. Rumunija je, poručuje naš sagovornik, još pre dve godine ograničila marže na 20 odsto, a danas ima ubedljivo najveću inflaciju u Evropi od 6,6 odsto. Mađarska je marže ograničila na 10 odsto, a inflacija im je i dalje među najvišim u Evropi, 4,2 odsto.

„Jasno je da predloženim merama Vučić samo pokušava da skrene pažnju sa opravdanog nezadovoljstva većine građana Srbije“.

Igrokaz sa strujom

Najgore od svega je, smatra Nikezić, što su domaći poljoprivrednici i proizvođači hrane ponovo ostali bez ikakve podrške.

„Oni su ključ stabilnog snabdevanja i kontrole cena, a bez njih su i ove mere unapred osuđene na propast“, ističe naš sagovornik. Komentarišući predsednikov igrokaz u vezi sa strujom, koji sada pored popusta obuhvata i uvođenje novih povlašćenih kategorija, Dušan Nikezić naglašava da EPS jedino zna da povećava cenu struje.

„Za poslednje tri godine, ta cena je građanima povećana preko 50%, privredi preko 100%, a pred nama je još jedno nepotrebno poskupljenje. Zato su im potrebni ovakvi igrokazi, mnogo priče o nekoliko stotina hiljada potrošača izuzetih od poskupljenja i ni reči o milionima koje direktno udaraju po džepu“, kaže naš sagovornik uz komentar da EPS „danas više ne zna da kopa ugalj, već loži blato, EPS više ne zna da proizvede struju, već je uvozi, EPS ne zna da očita brojilo, već angažuje Marka Bosanca, EPS ne zna da naplati račun na šalteru, već prima uplate preko mafijaške ’Alta banke’“.

„SSP već više od pet godina predlaže konkretna rešenja, među kojima je i analiza strukture cena 100 osnovnih životnih namirnica, kako bi se utvrdilo ko u lancu snabdevanja zarađuje na narodnoj muci, od proizvođača, prerađivača, uvoznika, distributera…do maloprodajnih lanaca, pa da se njima ograniči zarada i naplati porez na ekstra profit. Takođe, tražimo i da se značajno smanji akciza na gorivo, ukine akciza na struju, a bankarske marže, naknade i provizije usklade sa evropskim standardima“, kaže Nikezić uz napomenu da je teško nadati se boljem životu dok je ove vlasti.

Socijalne mere treba da zaštite većinu

„Izvršitelji nakon promene Zakona o izvršenju i obezbeđenju neće moći da oduzimaju nekretnine do 60 kvadrata“, kazao je Vučić, naglasivši da je reč o socijalnoj meri.

U socijalne mere spada i odluka da cena struje za domaćinstva sa najnižim prihodima bude niža i da se za ovu grupu građana ne menja granica za crvenu tarifu. I odluka o snižavanju kamata za gotovinske i stambene kredite doneta je kako bi se pomoglo srednjem sloju, ljudima koji imaju primanja do 100.000 dinara, što je 64,3 odsto zaposlenih građana i 92 odsto penzionera. Kamatna stopa za gotovinske kredite neće smeti da pređe 7,5 odsto, a banka „Poštanska štedionica“ će kamatu, najavio je predsednik, spustiti čak na 5,99 odsto. Petom merom se cena ogrevnog drveta za određene kategorije stanovništva snižava za 36,7 odsto, pa će kubik za socijalne kategorije uz umanjenje koštati samo 2.900 dinara.

Kakva nam je zaista kupovna moć

Koliko ova vlast zaista brine o standardu građana i o kvalitetu njihovih života odlično se vidi iz podatka šta je 2012, kada su naprednjaci došli na vlast, moglo da se kupi za 2.000 dinara, a šta može da se kupi danas.

2012. vs 2025.

36 vekni hleba  – 32 vekne hleba

30 l mleka – 13 litara mleka

4 meseca internet i TV – 15 dana internet i TV

571 kWh struje – 147 kWh struje

57 kg krompira – 16 kg krompira

3.600 g kafe – 800 g kafe

111 rolni toalet papira – 66 rolni toalet papira

24 l ulja – 10 litara ulja

* Hleb „sava“, kratkotrajno mleko, prosečan paket internet i TV kod više operatora, kilovat više tarife u plavoj zoni (najveći broj potrošača plaća račune u plavoj tarifi, mahom skuplje kilovate), krompir je jeftiniji od 120 dinara samo na akcijama, kafa „grand“, troslojni „perfeks“ toalet papir

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar