Koliko je opasno prisustvo teških metala u hrani Foto: Unsplash / egor-lyfar

Možda ste već čuli da crna čokolada, naročito organska, sadrži teške metale. Odakle potiče ta informacija – i da li je tačna?

Prisustvo teških metala u određenim prehrambenim proizvodima poznato je više od 40 godina i temeljno se proučava kako bi se razumele posledice po ljudsko zdravlje. U različitim zemljama primenjuju se različiti standardi kako bi se obezbedila bezbednost hrane.

Istraživanja o čokoladi i teškim metalima

Istraživači su 2022. godine analizirali sadržaj teških metala u popularnim brendovima čokolade koji su se prodavali u Sjedinjenim Državama između 2004. i 2022. godine. Objavljena studija pokazala je da količine kadmijuma i olova u tablama crne čokolade znatno premašuju maksimalne nivoe preporučene u državi Kalifornija (Lead and Cadmium Could Be in Your Dark Chocolate – Consumer Report).  Cilj studije bio je da upozori američke vlasti na potrebu regulisanja koncentracija teških metala i sprovođenja kontrole.

Važno je napomenuti da u SAD ne postoji savezni zakon koji određuje maksimalne dozvoljene količine kadmijuma u čokoladi i proizvodima od kakaa.

Šta su teški metali i odakle potiču?

Čokolada Foto: Unsplash / tetiana-bykovets

Teški metali su hemijski elementi karakteristični po velikoj gustini (većoj od 5 g/cm³). Među njima se posebno izdvajaju kadmijum (Cd), živa (Hg) i olovo (Pb), koji su u oksidovanom obliku toksični za sva živa bića.

Izvori teških metala su brojni:

  • Prirodno poreklo: Kadmijum i olovo se prirodno nalaze u nekim vrstama zemljišta, mada su koncentracije obično niže nego kod zagađenja izazvanog ljudskom aktivnošću.
  • Industrija i zagađenje: Ovi metali koriste se u proizvodnji baterija i određenih vrsta plastike. Industrijski otpad, naročito iz fabrika baterija i prerade metala, glavni je izvor kontaminacije životne sredine kadmijumom. Teški metali potom dospevaju u zemlju, vodu (podzemne i površinske tokove) i vazduh.
  • Poljoprivreda: Neki fosfatni đubrivi mogu sadržati tragove kadmijuma.

Najveći doprinos porastu koncentracije teških metala u prirodi dolazi upravo od ljudskih industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti, a time i od hrane koju konzumiramo.

Pročitajte još

Hrana koja najčešće sadrži teške metale

Teški metali mogu se naći u mnogim namirnicama, među kojima su:

  • riba, školjke i drugi morski plodovi,
  • meso i iznutrice,
  • žitarice (pirinač, pšenica, hleb, testenina, keks),
  • lisnato i korenasto povrće (npr. krompir),
  • voće,
  • začini,
  • proizvodi od čokolade i kakaa.

Uticaj teških metala na zdravlje

Teški metali su toksični i u malim količinama, jer se akumuliraju u organizmu i mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kadmijum, živa i olovo nemaju nikakvu korisnu funkciju u ljudskom telu i zadržavaju se u prehrambenom lancu.

Redovno i dugotrajno izlaganje može izazvati teška oštećenja organa. Kadmijum je, na primer, kancerogen i može izazvati jake gastrointestinalne tegobe i oštećenje bubrega. Olovo se taloži u mekim tkivima (bubrezima, jetri, nervnom sistemu) i kostima, a takođe se smatra kancerogenim i može izazvati genetske malformacije.

Ne treba ih mešati sa korisnim metalima poput cinka, bakra i selena, koji su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma.

Propisi u EU

Da bi se zaštitilo zdravlje stanovništva, Evropska unija propisuje maksimalne količine kadmijuma u pojedinim vrstama hrane, uključujući čokoladu i kakao prah.

Maksimalno dozvoljene količine kadmijuma u proizvodima od čokolade:

  • 0,1 mg/kg za mlečne čokolade sa manje od 30% suvih kakao materija,
  • 0,3 mg/kg za čokolade sa 30–50% kakaa,
  • 0,8 mg/kg za čokolade sa više od 50% suvih kakao materija,
  • 0,6 mg/kg za kakao prah koji se koristi za napitke.

Ovi limiti postoje radi bezbednosti potrošača i kontrole unosa teških metala. Naravno, količina koju neko unosi zavisi od telesne mase – kod dece treba biti posebno oprezan.

Zašto čokolada sadrži teške metale?

towfiqu-barbhuiya Foto: Unsplash /

Kao što je već pomenuto, kakao biljke rastu u zemljištu koje prirodno sadrži teške metale, naročito u vulkanskim područjima. Drvo kakaa apsorbuje metale iz zemlje, a oni potom završavaju u kakao zrnu i gotovoj čokoladi. Na apsorpciju kadmijuma mogu uticati i kiselost zemljišta i drugi ekološki faktori.

Zašto crna čokolada ima više teških metala?

Crna čokolada sadrži veći procenat kakaa nego mlečna ili bela čokolada, pa samim tim i više prirodno prisutnih metala. Nasuprot tome, mlečna i bela čokolada sadrže više mleka i šećera, što razblažuje koncentraciju kakaa i smanjuje nivoe metala.

Zašto organska čokolada ponekad ima više kadmijuma?

Prema nalazima Consumer Reports-a, to se može objasniti poreklom kakaa. Organski kakao koji se najčešće koristi u Sjedinjenim Državama potiče iz Južne Amerike, gde su tla vulkanskog porekla i bogata mineralima. S druge strane, konvencionalni kakao uglavnom dolazi iz zapadne Afrike (više od 60% svetske proizvodnje), gde zemljišta prirodno sadrže manje kadmijuma.

Da li treba prestati jesti čokoladu?

Evropska regulativa veoma pažljivo kontroliše hranu koja se često i redovno konzumira, poput žitarica, povrća, orašastih plodova i mahunarki. Opšta preporuka je da se ishrana raznovrsno kombinuje, uz prednost datu organskim i minimalno prerađenim namirnicama, kao i kozmetici i sredstvima za domaćinstvo bez aditiva i toksičnih metala.

Preporučuje se da odrasli ograniče unos čokolade na 30–50 grama dnevno. Ta količina omogućava da uživate u njenim blagodatima, antioksidansima, vlaknima i mineralima, a da istovremeno ostane prostora za druge zdrave namirnice.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare