Kafa je za mnoge jutarnji ritual bez koga ne započinju dan. Međtuim, ispijanje kafe uz neke lekove može biti štetno za organizam. Kofein i druge supstance prisutne u kafi mogu ometati način na koji telo apsorbuje, razgrađuje i koristi određene lekove. Takođe, može pojačati određene nuspojave ili smanjiti efikasnost terapije.
Ovo je 12 grupa lekova koje biste trebalo da uzimate s oprezom i nikako uz kafu.
- Lekovi za razređivanje krvi Antikoagulansi poput heparina sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Međutim, ako ih kombinujete s kafom, kofein može povećati njihovu koncentraciju u krvi, što znači veći rizik od krvarenja. Ako uzimate ove lekove, budite oprezni s količinom kofeina.
- Antidepresivi Određeni antidepresivi slabije deluju kada ih kombinujemo s kafom. Na primer, fluvoxamin, escitalopram, amitriptilin ili imipramin mogu imati smanjen učinak, a kofein može čak pojačati njihove nuspojave, kao što su nesanica i anksioznost. Stručnjaci preporučuju razmak od barem 30 minuta do sat vremena između uzimanja leka i ispijanja kafe.
- Antipsihotici Lekovi koji se koriste kod šizofrenije i drugih ozbiljnih mentalnih poremećaja, kao što su aripiprazol, haloperidol, proklorperazin i pimozid, slabije se apsorbuju ako uz njih pijete kafu. Iako jedna šoljica neće nužno napraviti štetu, bolje ih je ne piti zajedno.
- Lekovi za astmu Bronhodilatatori koji pomažu pri disanju mogu imati jače nuspojave ako ih kombinujete s kafom, poput ubrzanog pulsa, nervoze i glavobolje. Osim toga, kafa može otežati apsorpciju leka u pluća. Trebalo bi izbegavati kafu barem sat vremena pre i nakon korišćenja inhalatora.
- Lekovi za pritisak Ako pijete kafu, beta blokatori poput propranolola ili metoprolola možda neće delovati kako treba. Kofein može usporiti apsorpciju i smanjiti efikasnost ovih lekova. Bolje je uzimati ih s vodom, a kafu ostaviti za kasnije.
- Terapije za Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest Donepezil i slični lekovi koji pomažu kod demencije treba da dospeju do mozga da bi delovali. Međutim, kofein može smanjiti njihov protok. Dakle, i ovde važi pravilo: kafu popiti najmanje pola sata nakon uzimanja leka.
- Lekovi protiv prehlade i alergija Pseudoefedrin, koji se često koristi za odčepljivanje nosa, može u kombinaciji s kafom izazvati lupanje srca, nervozu i nesanicu. Isto važi i za feksofenadin, koji se koristi kod alergija. Savet? Nikako ih ne uzimajte zajedno.
- Lekovi za dijabetes Kofein može povisiti nivo šećera i insulina u krvi, što dijabetičarima može predstavljati veliki problem. Osim toga, može oslabiti dejstvo lekova za regulaciju šećera. Ako imate dijabetes, svakako se posavetujte s lekarom o dozvoljenoj količini kafe.
- Metotreksat Ovaj lek koristi se kod nekih oblika karcinoma i autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa. Kofein može promeniti način na koji telo razgrađuje metotreksat i povećati rizik od nuspojava. Preporučuje se izbegavanje kafe neposredno uz terapiju.
- Lekovi za osteoporozu Osteoporoza se događa kada kosti gube gustinu i masu, postajući tanke i krhke. Lekovi poput ibandronata i risedronata jačaju ih i smanjuju rizik od preloma. No, deluju samo ako se pravilno apsorbuju – a kafa to može sprečiti. Stoga ih je najbolje uzeti natašte, s običnom vodom, i barem pola sata izbegavati kafu, hranu i piće.
- Neki antibiotici Antibiotici poput ciprofloksacina mogu u kombinaciji s kofeinom pojačati nervozu, ubrzan rad srca i nesanicu. Ako ste na terapiji, pokušajte preskočiti kafu ili je barem odložiti.
- Lekovi za štitnu žlezdu Lekovi za štitnu žlezdu deluju tako što regulišu količinu hormona štitnjače u telu. Osobe s hipotireozom imaju niske nivoe hormona jer štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Pijenje kafe uz lekove za štitnu žlezdu, poput levotiroksina, može smanjiti njihovu efikasnost. Kofein smanjuje sposobnost tela da apsorbuje ovaj lek gotovo za polovinu.
Ko još treba da pazi na kafu?
Iako je kafa za većinu ljudi sigurna, postoje grupe koje bi je trebalo konzumirati s oprezom:
- Deca i tinejdžeri – osetljiviji su na kofein i skloniji nuspojavama.
- Trudnice – preporučena maksimalna doza je 200 mg kofeina dnevno (otprilike jedna šoljica).
- Osobe s anksioznim poremećajima – kofein može pogoršati simptome.
- Srčani bolesnici – veće količine kofeina mogu povećati rizik od aritmija i povišenog pritiska.