Oglas

Image: 318166807, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Janez Volmajer / Alamy / Profimedia
Zemlje se rotira brže nego ranije Foto: Janez Volmajer / Alamy / Profimedia
Zemlje se rotira brže nego ranije Foto: Janez Volmajer / Alamy / Profimedia

Zemlja je podivljala: Naučnici upozoravaju da dolazi dan kakav čovečanstvo još nije doživelo

04. jul. 2025. 07:40

Zemlja nas i ovog leta iznenađuje neobičnim pojavama, ali ovoga puta ne radi se samo o toplotnim talasima ili poplavama, već o tajanstvenom ubrzavanju rotacije naše planete. Prema upozorenju astrofizičara Grejema Džonsa sa Univerziteta u Londonu, jedan od tri letnja datuma – 9. jul, 22. jul ili 5. avgust – mogao bi doneti najkraći dan otkako se meri vreme, kraći i do 1,51 milisekundu u odnosu na standardnih 24 sata.

Oglas

Iako se čini da je reč o zanemarljivoj promeni, ona može imati veliki uticaj na sisteme koji zavise od preciznog merenja vremena, poput GPS-a, komunikacionih mreža i finansijskih platformi. Naučnici upozoravaju da takvi pomaci – čak i ako traju samo hiljaditi deo sekunde – mogu izazvati poremećaje u digitalnoj infrastrukturi.

Najkraći dan do sada zabeležen bio je 5. jula 2024. godine, kada je Zemlja završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi brže nego što je uobičajeno. Iako su slična ubrzanja primećena i u periodu od 2020. do 2022. godine, uzrok im još uvek nije poznat.

Prema rečima Leonida Zotova sa Moskovskog državnog univerziteta, niko nije očekivao ovakav ubrzani obrt planete, a razlog tome još uvek nije razjašnjen. Jedan od glavnih „osumnjičenih“ je kretanje rastopljenih slojeva u Zemljinoj jezgri, što utiče na rotacionu ravnotežu planete – slično kao što klizač ubrzava okret kada privuče ruke ka telu. Pored toga, uticaj imaju i okeanske struje, vetrovi u višim slojevima atmosfere, zemljotresi, topljenje glečera, pa čak i klimatske pojave poput El Ninja. Sve ove sile pomeraju mase na površini i u unutrašnjosti planete, izazivajući milimetarske, ali merljive pomake.

Za sada se globalno vreme održava pomoću usklađenog svetskog vremena (UTC). Kada se Zemlja uspori, obično se dodaje prestupna sekunda kako bi vreme ostalo usklađeno. Međutim, ukoliko se ubrzanje nastavi, naučnici bi mogli po prvi put u istoriji morati da uklone jednu sekundu – tzv. negativnu prestupnu sekundu, što do sada nikada nije urađeno.

Iako se smatra da Zemlja kroz milijarde godina polako gubi brzinu i da su dani u prošlosti trajali svega nekoliko sati, sada se dešava suprotno. Naučnici trenutno analiziraju sve dostupne podatke, uključujući i posmatranja Američke pomorske opservatorije i usluge za praćenje Zemljine rotacije.

Iako istraživači još uvek ne znaju tačno šta uzrokuje ubrzanje rotacije planete, jasno je da se u njenim dubinama dešava nešto važno. A svet će morati da pronađe način da se tome pravovremeno prilagodi.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare