Oglas

516010319_1632134074393865_1263689461562115887_n
Smeđa alga Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo
Smeđa alga Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Velika opasnost u Jadranu, stručnjaci zabrinuti: "Situacija je katastrofalna, evo gde je najgore"

07. jul. 2025. 10:28

Jadranom se širi invazivna vrsta, što bi moglo dovesti do kolapsa biološke raznolikosti podmorja, upozorio je Institut za okeanografiju i ribarstvo u Splitu.

Oglas

Izuzetno invazivna alga Stypopodium schimperii širi se hrvatskim podmorjem. Reč je o smeđoj algi koja potiče iz Indijskog okeana, a Sredozemlje je verovatno naselila prolaskom kroz Suecki kanal. Prvi put je zabeležena u Izraelu oko 1973. godine. Daljim širenjem zahvatila je obale istočnog dela Sredozemlja, a zabeležena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj.

Institut za okeanografiju i ribarstvo u Splitu pronašao je u jesen 2020. godine nekoliko primeraka uz ostrvo Vis, blizu Komiže. Već dve godine kasnije bili su zabrinuti, a danas je, upozoravaju, situacija katastrofalna.

"Stenovito podmorje između tri i 25 metara dubine, oko Komiže, pa čak i šire izvan komiškog zaliva, doslovno je monokultura ove alge. Algu je moguće pronaći oko celog ostrva Visa, ali su za sada najgušća naselja oko Komiže. Pronašli smo je i na Biševu i Brusniku gde već značajno prekriva dno. U samo tri godine, od nekoliko primeraka, alga je izgradila kontinuirano naselje. U njenim gustim naseljima gotovo da nema domaćihvrsta alga i beskičnmenjaka", upozorio je Institut, koji smatra da će se alga strujama proširiti na područje između Šolte i Kornata.

Zato mole građane da im jave ako je pronađu i da je fotografišu.

Smeđa alga slična je domaćoj algi koja se naziva Padina pavonica, ali razlika je vrlo jasna: "Padina pavonica uvek ima bele delove, dok Stypopodium schimperii nikad nema bela područja na talusu, a ponekad u senci ima i plavičasto obojenje."





Takođe je i dosta veća, može dostići dimenzije veće od 40 centimetara.

Istraživanje vrste Stypopodium schimperii, dodaju, trenutno sprovodi projekat Nezavičajne bentoske vrste (NIBS), koji finansira Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare