Durban
Durban; Foto: Leon Swart / Alamy / Alamy / Profimedia

Naučnici veruju da su otkrili dokaze o najstarijim glečerima ikada pronađenim na Zemlji, koji se nalaze u drevnim stenama ispod najvećih nalazišta zlata u Južnoj Africi. Ovo otkriće ima značajne implikacije za razumevanje rane istorije Zemlje i formiranje zlatnih polja.

Prema Akselu Hofmanu, arheološkom geologu sa Univerziteta u Johanesburgu, naslage stena u blizini Durbana na istočnoj obali Južne Afrike sadrže glacijalne naslage za koje se procenjuje da su stare 2,9 milijardi godina, što ih čini najstarijim poznatim glečerima na Zemlji.

Ove naslage su fosilizovane glacijalne morene, koje su u osnovi ostaci koje ostavlja glečer dok se postepeno topi i skuplja, objašnjava Ilja Bindeman, geolog sa Univerziteta Oregon.

Bindeman i njegove kolege su izvršile analizu izotopa kiseonika na uzorcima peščara i škriljaca iz Pongola supergrupe, odnosno pomenutih stenskih formacija. Otkrili su da ovi uzorci imaju najniže nivoe kiseonika – 18 u poređenju sa drugim sličnim proučavanim naslagama. Pored toga, uzorci su pokazali velike količine kiseonika -1 7, što sugeriše da su se stene formirale na niskim temperaturama.

Ovo znači led. Kombinujte te geohemijske dokaze sa morenskim dokazima, a to znači glečere, najstarije glečere ikada pronađene na Zemlji, kaže Bindeman.

Pročitajte još:

Otkriće postavlja pitanja o periodima hlađenja u drevnoj prošlosti Zemlje

Tim je predstavio svoje nalaze na međunarodnoj geohemijskoj konferenciji i objavio recenzirani rad na tu temu u časopisu Geochemical Perspectives Letters, čiji su koautori Hofmann i Bindeman. Studija objašnjava da analiza izotopa kiseonika daje uvid u uslove pod kojima su stene nastale, jer na izotopski sastav utiču geografska širina i klima.

Otkriće ovih drevnih glečera postavlja pitanja o periodima hlađenja u drevnoj prošlosti Zemlje. Prema Hofmanu, ako se potvrdi, ovo bi bio najraniji zabeleženi period globalnog hlađenja, koji bi potencijalno prethodio drugim slučajevima skoro globalne glacijacije.

Hofman takođe razmatra mogućnost da se kontinent sa kojeg je nastala Južna Afrika nalazio bliže polovima kada je doživeo glacijaciju.

Obe mogućnosti su naučno zanimljive, kaže on.

Naučnici su u glečeru pronašli nepoznate viruse stare 15 hiljada godina

Andrej Beker, geohemičar sa Univerziteta u Kaliforniji, Riversajd, koji nije bio uključen u studiju, napominje da će istraživanje verovatno podstaći dalje studije. On ističe značaj Bindemanove i Hofmanove analize izotopa kiseonika, navodeći da ona dodaje nove dokaze koji podržavaju postojanje drevnih glečera.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar