Oglas

Otvaranje izložbe fotografija "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj"
Vladimira Markovića, Vladimir Marković, 
Collegium Hungaricum, Gračanička 14, Beograd.
Budimpešta Foto: Vladimir Marković
Budimpešta Foto: Vladimir Marković

Dragocena baština Srba u Mađarskoj: Izložba fotografija Vladimira Markovića

01. jun. 2023. 14:45

Izložba fotografija "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj" Vladimira Markovića, svečano će biti otvorena u utorak, 6. juna u 19 časova, u Odeljenju za kulturu Ambasade Mađarske - Collegium Hungaricum (Gračanička 14, Beograd).

Oglas

Postavka otkriva umetničke vrednosti srpskog sakralnog graditeljstva 18. veka. Kroz seriju fotografija eksterijera i eneterijera, fotograf Vladimir Marković beleži najupečatljivije motive svakog sakralnog objekta od kupola do monumentalnih tornjeva, do detalja umetnički oblikovanog ikonostasa i mobilijara. Fotografije su predstavljene kao kolaž detalja raskošnih umetničkih elemenata i arhetoktonske celine. Namera autora bila je da ukaže na postojanje još jednog kulturnog obrasca srpskog naroda na prostoru Balkana i Panonske nizije.

Otvaranje izložbe fotografija "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj"
Vladimira Markovića, Vladimir Marković, 
Collegium Hungaricum, Gračanička 14, Beograd.
Srpski Kovin Foto: Vladimir Marković | Srpski Kovin Foto: Vladimir Marković

Od 15. veka doseljavanje Srba u Ugarsku, podseća se u saopštenju, praćeno je izgradnjom mnogobrojnih sakralnih objekata, kako bi narod koji je ostao bez svoje države održao duhovnost. Srpske barokne crkve u sadašnjoj Mađarskoj i Srbiji nastajale su u isto vreme, pod pokroviteljstvom istih ktitora, veštinom istih graditelja, a oslikavali su ih isti umetnici - kijevski zografi, Arsa Teodorović, Mihajlo Živković, Pavel Đurković, Teodor Simeonov Gruntović, Stefan Tenecki, Teodor Kračun i Teodor Ilić Češljar.Brojnost, raznolikost i geografska rasprostranjenost sakralnih objekata ukazuju na kontinuitet i snagu srpskog naroda u Mađarskoj, duhovnu povezanost sa maticom, ali i pripadnost evropskim umetničkim tokovima novog veka.Iako ih sada razdvaja državna granica, pravoslavni hramovi iz Budimpšte, Sent Andreje, Mohača, Srpkog Kovina, Siriga, Jegra, Sečuja i Đera, po umetničkim vrednostima i značaju u nacionalnoj istoriji umetnosti zauzimaju isto mesto kao Fruškogorski manastiri, sakralni objekti u Sremskim Karlovcima, Novom Sadu, Vršcu, Somboru, Kikindi...

Otvaranje izložbe fotografija "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj"
Vladimira Markovića, Vladimir Marković, 
Collegium Hungaricum, Gračanička 14, Beograd.
Preobraženjska Foto: Vladimir Marković | Preobraženjska Foto: Vladimir Marković

Izložbom "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj", nastaloj u produkciji Kulturno - medijskog centra "Srpski venac" iz Budimpešte, skreće se pažnja na vrednu baštinu srpskog naroda širom Mađarske, koja zaslužuje da bude istražena, valorizovana i zaštićena zalaganjem nadležnih institucija obeju država.Vladimir Marković rođen je u Visokom, a školovao se u Čačku i Beogradu. Master diplomu audio - vizuelnog umetnika stekao je na Akademiji umetnosti u Beogradu. Trenutno živi i radi u Budimpešti, gde je zaposlen u Srpskom obrazovnom centru "Nikola Tesla". Dopisnik je RTS-a iz Budimpešte i saradnik Srpskih nedeljnih novina iz Budimpešte. Izlagao je na brojnim samostanim i kolektivnim izložbama u Mađarskoj, Srbiji i regionu. Učesnik je likovnih kolonija u Budimpešti i Višegradu. Režirao je dokumentarni film "Duh predaka peva sa nama" o životu srpske zajednice u Mađarskoj.

Otvaranje izložbe fotografija "Sakralno nasleđe Srba u Mađarskoj"
Vladimira Markovića, Vladimir Marković, 
Collegium Hungaricum, Gračanička 14, Beograd.
Budimpešta Foto: Vladimir Marković | Budimpešta Foto: Vladimir Marković

Izložbu će otvoriti Ivan Stanić, istoričar umetnosti, dok će u muzičkom delu programa nastupiti pijanistkinja Ksenija Djačenko.Bonus video: Izložba Vuka Vidora

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=izlozbavukavidoragp-novas-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="6069790"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare