Oglas

unnamed
Foto: Marija Konjikušić
Foto: Marija Konjikušić

Danici Đorđević Janković Nagrada "Lazar Trifunović"

08. jan. 2026. 09:59

Laureatkinja Nagrade "Lazar Trifunović" za 2025. godinu je Danica Đorđević Janković, saopštio je Kulturni centar Beograda koji dodeljuje ovo priznanje. 

Oglas

Nagrada "Lazar Trifunović" pripala je Danici Đorđević Janković za tekst "Residual Aesthetics: Rethinking Zoran Todorović’s Warmth against the Benchmark of the Anthropocene" (“Rezidualna estetika: preispitavanje umetničkog projekta Toplina Zorana Todorovića u odnosu na referentni okvir antropocena”), koji je objavljen u 37. broju časopisa "AM Journal of Art and Media Studies" Fakulteta za medije i komunikacije.

Odluku o laureatkinji značajnog priznanja doneo je žiri kog su činili Sofija Milenković, istoričarka umetnosti i saradnica u nastavi Odeljenja istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, Nebojša Milenković, istoričar umetnosti, kustos, muzejski savetnik u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine i pisac, i Miroslav Karić, kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Žiri je istakao da se u ovogodišnjoj produkciji tekst Danice Đorđević Janković izdvojio analitičnim i sistematičnim pristupom, temeljito postavljenim teorijskim okvirom i njegovom doslednom primenom u razmatranju dela Zorana Todorovića, ubedljivom argumentacijom, visokim nivoom jezičke artikulacije, kao i aktuelnošću koncepata i pitanja koje analizira.

1767861468-unnamed-1-1024x576.jpg
Foto:promo | Foto:promo

"Oslanjajući se na teoretičarke i teoretičare poput Rozi Brajdoti, Džudit Batler, Franka Bifa Berardija, Ašila Mbemba, Julije Kristeve i drugih, Danica Đorđević Janković, na primeru rada Zorana Todorovića Toplina, ispituje potencijal umetnosti rezidualne estetike da materijalizacijom zazornog, artikulacijom pozicije graničnosti i međuprostora, kao i aktiviranjem slojevitih značenja materijala od kog je sastavljena, razmatra problem antropocentrizma sa tačke gledišta decentriranja humanog, zatim pitanja asimetrije i hijerarhizacije između formi materije, rada i života koje se smatraju vrednim i dostojnim vidljivosti i žaljenja i onih koji se u tom smislu obezvređuju, kao i nepravednosti i nedoslednosti sistema koji ih određuju kao takve. Tekst Danice Đorđević Janković, u tom pogledu, primer je kritičkog razmatranja novih koncepata koji doprinose razumevanju fenomena savremene umetnosti, proširivanja ili otvaranja dodatnih polja njihovog čitanja, kao i ukazivanja na potencijale savremene umetnosti da kritički preispituje neke od ključnih aspekata i pojava koje određuju doba u kom živimo", obrazložio je žiri.

Podsetili su članovi žirija i da je 2025. bila izuzetno teška, puna izazova, suočavanja sa brojnim kriznim trenucima i nastavkom degradirajućeg odnosa države prema kulturi i umetnosti, ali da Nagrada "Lazar Trifunović", uz sva prateća i otvorena pitanja, ostaje važan činilac za negovanje kritičke misli i istraživačkog duha u vrednovanju savremenih i istorijskih dostignuća u polju vizuelne umetnosti naspram ambijenta u kom dominiraju instant konzumiranje sadržaja, hiperprodukcija, projektna logika, kao i sužavanje prostora za neophodne odmake i dugotrajnije i zahtevnije procese refleksije i analize.

Nagrada će Danici Đorđević Janković biti uručena 14. januara u podne u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda.

Laureatkinja priznanja Danica Đorđević Janković, rođena 1991, diplomirala je na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gde je i završila master studije. Trenutno je na doktorskim studijama na istom fakultetu. Od 2018. do 2024. radila je kao saradnica u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, a od prošle godine zaposlena je kao kustoskinja u Muzeju naivne i marginalne umetnosti.

Nagrada nosi ime po Lazaru Trifunoviću, srpskom istoričaru umetnosti, likovnom kritičaru i profesoru Univerziteta u Beogradu. Bio je član i predsednik Jugoslovenske sekcije AICA, direktor Narodnog muzeja i osnivač i direktor Galerije savremene umetnosti u Nišu. Bio je i osnivač Katedre za Modernu umetnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je predavao Istoriju modernizma do kraja života.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare