Foto: Instagram/jeanphilippedelhomme

Hajde na trenutak da zaboravimo istoriju i zamislimo da su Frida Kalo, Vinsent van Gog, Endi Vorhol, Klod Mone ili Edgar Dega imali mogućnost da podele na Instagramu svoje dnevne inspiracije sa pratiocima? Ilustrator Žan-Filip Delom (Jean-Philippe Delomme) zamislio je ovu situaciju i predstavio je u knjizi "Artists' Instagrams: The Never Seen Instagrams of the Greatest Artists" (Umetnički instagrami: Nikada viđeni profili velikih umetnika).

Knjiga obiluje nežnim parodijama na umetničke zvezde. Vidimo Pita Mondrijana, opsednutog geometrijskim oblicima, kako se hvali svojom saradnjom sa Ikeom na dizajnu kuhinja.

Džekson Polok željan je da nam otkrije sveže završeno platno na koje jedva da je nešto prosuo ili kanuo.

Endi Vorhol oduševljeno promoviše novu seriju portreta Marka Zakerberga (“koji će sigurno postati viralni”), a ozloglašeni šovinista Pol Gogen deli škakljive fotke sa mladim ljubavnicama sa Polinezije, pod haštagom #desilosesinoć (AboutLastNight).

Klod Mone bi objavljivao svoje slike pejzaža pretočene u apstrakciju, Pol Sezan bi oduševljavao svoje pratioce galerijom mrtvih priroda uz haštag #foodporn, a mačo vođa nadrealista Andre Breton bi verovatno mamio uzdahe i lascivne komentare svojim toples selfijima…

– Birao sam umetnike koji su bili poznati do tog nivoa da su oko sebe stvorili mitove. Oni su bogovi umetnosti. Kao da sam pravio Instagram za planinu Olimp – kazao je Delom za “Gardijan”.
Njegovi crno-beli crteži i vrcavi komentari nagoveštavaju da bi velikani umetnosti bili jednako samoljubivi i željni pažnje kao i većina današnjih korisnika društvenih mreža. Smatra da bi oni rado prihvatili našu zavisnost od ove platforme, nalete dopamina koje izaziva svaki lajk i ogroman potencijal za zaradu. Iz prostog razloga što ne bi imali drugi izbor, smatra Delom.

– Ako danas previše cenite svoju privatnost, svi će misliti da ste mrtvi. To je realnost novog sveta. Umetnici žele da budu viđeni, čak i oni najozbiljniji. Zašto se ne bi pravili važni kao i bilo ko drugi? Taj element je uvek postojao, samo što je sa ovim društvenim platformama, jednostavno, neodoljiv – smatra Delom.

Možda je u pravu. Kako se sve više kolekcionara okreće Instagramu za kupovinu umetničkih dela, ova platforma ispisuje nova pravila i briše ona vekovima stara o sakupljanju umetnina.
Sve veći broj muzeja udvara se publici gladnoj selfija raznim vizuelno efektnim postavkama koje će dobro izgledati na Instagramu, a mnogi umetnici dobijaju narudžbine ili pozive da izlažu preko direktnih poruka na društvenim mrežama. Gotovo da u današnjem svetu ne možeš da uspeš kao umetnik ako nisi dobro „umrežen“.

– Način na koji se ljudi ponašaju na Instagramu je veoma čudan i neprirodan za nas Evropljane. Od vas se očekuje da stalno “lajkujete” postove drugih i pričate o tome kako su super. Da je Instagram postojao pre jednog veka, danas ne bi bilo likovne kritike, samo ikonica sa podignutim palčevima i emotikona – ocenjuje ilustrator.

 

Sem parodičnih ilustracija i izmišljenih Instagram profila, Žan-Filip Delom je dodao i niz komentara ispod fiktivnih postova umetnika, kako bi nagovestio neka burna prijateljstva ili zapaljiva rivalstva: između Lava Trockog i Fride Kalo, Monea i Mopasana, Braka i Pikasa…

Nekoliko stranica posvećeno je osetljivom švajcarskom vajaru Albertu Đakometiju i njegovom krhkom samopouzdanju.
– Što je Đakometi više stvarao, to je bio depresivniji i uvereniji da je sve što je uradio pogrešno. On je sušta suprotnost tipičnom, savremenom umetniku koji je ushićen zbog svog uspeha ili se hvališe novom nekretninom. Njegova melanholija mi je veoma privlačna – priznaje Delom.

U blizini Delomovog ateljea na Monparnasu – smeštenog u ostacima građevine iz Svetske izložbe održane 1889 – živeli su ili stvarali Đakometi, Hemingvej, Rajner Marija Rilke, Man Rej i Pati Smit.
– Možete li da zamislite ovo mesto na prelasku iz 19. u 20. vek, kako vrvi od umetnika? Slikaju, primaju modele, verovatno se malo koškaju i mnogo piju. Mora da je bilo fantastično – navodi Žan-Filip Delom.

Oduvek je bio ospednut velikim slikarima, piscima i pesnicima koji su radili u Parizu.
– Koliko god da se šalim na račun tih mitoloških figura, ja ih, zapravo, obožavam – poručuje.

Delom je poznat kao ironični posmatrač i komentator savremene umetničke scene, autor bloga The Unknown Hipster Diaries (Dnevnici nepoznatog hipstera), pokrenutog 2009. u kojem otkriva fiktivne avanture bradatog svetskog putnika koji upada nepozvan na žurke i razne događaje.
– Uživam da komentaršem stvari koje smatram sumanutim i smešnim u kulturnoj sferi i tako razgaljujem prijatelje. Isto važi i za Instagram: Osećam potrebu da se distanciram od svega toga humorom, da ne dozvolim da postanem njegov rob – odgovara ilustrator.

On je u januaru postavljen na mesto Instagram umetnika Muzeja Orsej (Musée d’Orsay) u Parizu. Dobio je zadatak da svakog ponedeljka pratiocima muzeja predstavi nekog novog umetnika ili, na sebi svojstven način, pruži više informacija o onim poznatijim imenima i delima. To čini i dalje, iako je muzej zatvoren zbog pandemije.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar