Bivši nemački predsednik i bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda Horst Keler umro je danas u 82. godini, saopštile su nemačke vlasti.
Keler, koji je bio šef države od 2004. do 2010, umro je jutros u Berlinu posle kratke bolesti okružen porodicom, saopšteno je iz kancelarije aktuelnog predsednika zemlje Frank Valtera Štajnmajera.
Keler je izabran za šefa države 23. maja 2004. a prethodno je bio generalni direktor MMF-a od 2000. do 2004. i predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 1998. do 2000.
On je ponovo izabran na predsedničku funkciju pet godina kasnije 2010, međutim, 31. maja 2010. neočekivano je podneo ostavku.
UN su javile 2019. godine da je on „iz zdravstvenih razloga“ podneo ostavku na mesto izaslanika UN za Zapadnu Saharu, na mesto na kome je bio od 2017.
Bio je malo poznat većini Nemaca i udaljen od prvih političkih redova pre nego što je osvojio predsednički mandat. Na njegovu nominaciju je visokotiražni dnevnik Bild napisao „Horst Ko?“.
On je međutim povećao popularnost tokom svog mandata, što je delimično uspeo time što je sebe predstavio kao autsajdera u političkoj eliti zemlje.
Povremeno je odbijao da potpiše zakone zbog briga o usklađenosti sa ustavom i nije uvek bio popularan u vladi tadašnje kancelarke Angele Merkel koga je ona nominovala za predsedništvo – što je uglavnom ceremonijalna funkcija, ali se često vidi kao izvor moralnog autoriteta.
Keler je izabran pre nego što je Merkel došla na vlast u vreme kada se Nemačka borila da izađe na kraj sa reformama tržišta rada i državnim smanjenjima socijalne pomoći.
On je u julu 2005. prihvatio da raspusti parlament i odobri tadašnjem kancelaru Gerhardu Šrederu prevremene izbore. Rekao je da se Nemačka suočava sa „velikim izazovima“ i da je u pitanju budućnost zemlje i njene dece.
Merkel je pobedila na tim izborima, ali je zamalo proćerdala veliku prednost u anketama kada su njene izjave o dubljim reformama odvratile glasače.
Usred kritika da ima malo šta da kaže posle osvajanja drugog mandata, Keler je iznenada podneo ostavku 31. maja 2010. godine. Naveo je kao razlog kritiku oko radijskog intervjua koji je dao posle posete nemačkim vojnicima u Avganistanu.
U tom intervjuu rekao je da bi za Nemačku, kao zemlju koja je zavisna od izvoza, vojno raspoređivanje moglo biti „potrebno“ da bi se branili njeni interesi, na primer za slobodne trgovinske rute.
Mnogi su smatrali da se to odnosi na nepopularnu nemačku misiju u Avganistanu mada je iz njegove kancelarije kasnije rečeno da se odnosi na patrole protiv piraterije kod obale Somalije.
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar