Oglas

1763915124-13529280-1024x683.jpg
Foto: EPA/MARTIAL TREZZINI
Foto: EPA/MARTIAL TREZZINI

Pregovori o kraju rata: Ukrajina predstavila svoje "crvene linije", iz Kremlja stigla samo kratka poruka

autor:
24. nov. 2025. 12:07

Mirovni pregovori o Ukrajini, održani proteklog vikenda u Ženevi, završeni su nakon intenzivnih diplomatskih napora. Američki državni sekretar Marko Rubio napustio je Švajcarsku još sinoć, a ukrajinska delegacija vratila se u Kijev. Iako su razgovori okončani, proces izrade mirovnog plana se nastavlja — kako je istakao Rubio, na njemu radi veliki broj eksperata „puno radno vreme“, a u narednih 24 sata očekuju se dodatni predlozi i odgovori.

Oglas

Portparol Dmitrij Peskov saopštio je da Rusija još nije primila nikakve zvanične podatke o razgovorima u Ženevi, iako „pomno prati medijske izveštaje“. Takođe, nema najava o sastanku američke i ruske delegacije ove nedelje. Za danas je planiran telefonski razgovor Vladimira Putina i turskog predsednika Erdogana.

U međuvremenu, SAD i Ukrajina sinoć su objavile zajedničku izjavu da je mirovni okvir dopunjen i dorađen. Prethodno je ABC javio da američki pregovarači žele poseban sastanak sa ruskim predstavnicima.

Evropske reakcije: podele oko američkog plana

Američki mirovni plan od 28 tačaka izazvao je oštre polemike u Evropi.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijjarto plan je nazvao „velikom prilikom“ za okončanje rata i optužio „neke zapadnoevropske lidere“ da ga blokiraju.

Švedska, međutim, poručuje da ne priznaje ruske aneksije ni Krima ni drugih okupiranih teritorija, te da ukrajinske granice ne mogu biti menjane silom.

Prema informacijama medija, evropske zemlje pripremile su i sopstveni kontrapredlog, po kojem bi Ukrajina imala pravo na ulazak u NATO i raspoređivanje stranih snaga, dok bi satelitski nadzor SAD i Ukrajine nad mirovnim sporazumom bio zagarantovan.

Ukrajinske „crvene linije“

Predsednik Volodimir Zelenski, obraćajući se putem video veze sa samita Krimske platforme, naglasio je da je trenutak „kritičan“ i da Ukrajina radi sa SAD i evropskim partnerima na definisanju modela mira koji neće oslabiti zemlju.

Među ključnim ukrajinskim zahtevima su:

  • Nema priznanja okupiranih teritorija — ni formalno ni neformalno.
  • Bez ograničenja ukrajinske vojske u budućnosti.
  • Primat evropskih i NATO integracija u svakoj verziji mirovnog plana.
  • Oslobađanje svih ratnih zarobljenika.
  • Povratak otete ukrajinske dece iz Rusije.
  • Obaveza Rusije da plati ratnu štetu, uključujući korišćenje zamrznute ruske imovine.

Predsednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk poručio je da su EU i NATO jedini dugoročni garant ukrajinske bezbednosti, te da se nijedan mirovni plan ne može doneti bez toga.

Šta predlaže američki plan?

Američki predlog od 28 tačaka, predstavljen Kijevu prošle nedelje, uključuje teritorijalne ustupke Moskvi — Krim i celu teritoriju Luganske i Donjecke oblasti.

Prema američkom planu, Ukrajina bi prepustila Rusiji veće delove Donjecke i Luganske oblasti, dok bi zauzvrat dobila povlačenje ruskih snaga sa manjih teritorija u Harkovskoj, Dnjepropetrovskoj, Sumskoj i Černigovskoj oblasti. Time bi, kako prenosi AFP, Rusija faktički dobila oko 20 odsto ukrajinske teritorije, dok bi se Ukrajini vratilo manje od pola procenta. Plan predviđa priznanje Krima, Donjecka i Luganska kao ruskih, stvaranje demilitarizovane tampon-zone i nove bezbednosne garancije SAD Ukrajini, uz stroga pravila koja se ukidaju ako Kijev prvi napadne Rusiju.

Zato Kijev, uz podršku evropskih saveznika, pokušava da izmeni pojedine tačke plana kako bi se ublažile odredbe koje idu u korist Rusiji.

Američki pregovarači, koji od vikenda razgovaraju o novom predlogu mirovnog plana sa predstavnicima Ukrajine u Ženevi, žele da održe poseban sastanak sa predstavnicima Rusije. Ovu informaciju objavio je ABC, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, prenosi ruski poslovni dnevnik Kommersant.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare