Prezir ruskog predsednika Vladimira Putina prema ukrajinskom kolegi toliko je velik da gotovo nikada ne izgovara njegovo ime. Kremlj uporno ističe da je Volodimir Zelenski nelegitiman lider, dok ga ruska državna televizija često nazivaju „klovnom“. Ipak, američki predsednik Donald Tramp usmerio je svoju nedavnu diplomatsku inicijativu ka ideji da bi Putin i Zelenski morali da se suoče licem u lice kako bi pokušali da okončaju rat, prenosi Njujork Tajms.
Tramp je tokom telefonskog razgovora s Putinom u ponedeljak izjavio da je „pokrenuo dogovore“ za takav sastanak. U Moskvi je to izazvalo novu diplomatsku dilemu: da li je moguće da se glavni akteri sukoba uskoro sastanu?
Za Putina bi ovakav samit mogao predstavljati priliku da Kremlj predstavi mirovni sporazum kao pobedu, pod uslovom da Tramp izvrši pritisak na Zelenskog da prihvati ruske zahteve u vezi sa teritorijom i suverenitetom Ukrajine. S druge strane, ovakvi pregovori nosili bi i političke rizike, jer Kremlj dugo signalizira da bi direktni kontakti sa Zelenskim bili ispod časti ruskog lidera.
„To bi bio kompromis“, rekao je u telefonskom intervjuu Konstantin Zatulin, visoki ruski poslanik, opisujući potencijalni sastanak kao ustupak Kremlja. „Rusija bi povukla svoje rezerve oko sastanka sa Zelenskim kako bi podržala mirotvorne napore predsednika Trampa“.
Zatulin je dodao da su neki ruski zvaničnici smatrali da se Putin ni pod kojim okolnostima ne bi trebao sastati sa Zelenskim, s obzirom na to da „Rusija uvek govori o Zelenskom kao o nelegitimnom lideru“. Ipak, lično smatra da bi se mogućnost sastanka trebala razmotriti jer su „ulozi preveliki da bi se ignorisala bilo kakva šansa za dijalog“.
Kremlj, kao i obično, nastoji da ostavi sve opcije otvorene, signalizirajući da je sastanak moguć, ali ne i neizbežan. Analitičari koji prate Kremlj smatraju da je teško zamisliti da bi Putin pristao na sastanak, osim ako nije jasno da je Zelenski spreman da prihvati ključne ruske zahteve.

„Jednostavno ne vidim nikakvu perspektivu da se takav sastanak organizuje u skoroj budućnosti“, rekao je Grigorij Golosov, politolog iz Sankt Peterburga. Predviđa da će se Putin sastati sa Zelenskim samo „ako postane jasno da je sastanak neophodan da Ukrajina kapitulira, odnosno da Zelenski prizna svoj poraz“.
Svaki drugi cilj sastanka mogao bi izazvati kontroverze u Rusiji. Putin je svoju invaziju zasnovao na narativu da Zelenski vodi „režim“ kriv za genocid nad ruskim govornicima u Ukrajini.
Pregovori jedan na jedan mogli bi Putina i Zelenskog prikazati kao ravnopravne sagovornike, zbog čega mnogima Trampova tvrdnja o organizaciji sastanka zvuči nategnuto.
„Možda se slažu bolje nego što sam mislio“, rekao je Tramp za Fox News, iako nema dokaza o bilo kakvom posebnom odnosu između dvojice lidera. Tramp je naglasio da je predložio sastanak jedan na jedan, a ne u trojnom formatu sa sobom.
I dok je Zelenski više puta potvrdio da je spreman na susret, Putinov savetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov tokom razgovora s Trampom nije pomenuo nikakav summit. Slično neodređen bio je i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji je naglasio da „svi kontakti na visokom nivou moraju biti pažljivo pripremljeni“.
Analitičari primećuju neobičnu diplomatsku aktivnost Putina, što ukazuje da ozbiljno shvata pritisak Trampa. Kremlj je saopštio da je Putin ove nedelje razgovarao sa liderima Saudijske Arabije, Brazila, Indije i drugih država kako bi ih informisao o razvoju pregovora. „Izgleda da je Putin odlučio da je došlo vreme za pravu diplomatiju“, ocenio je Dmitri Trenin, stručnjak za bezbednosnu politiku.
Trenin predviđa da će Putin pristati na sastanak samo ako bude zadovoljan ustupcima koje je Zelenski spreman da učini, ali ističe da dalekosežni ruski zahtevi, uključujući teritorijalne pretenzije i ograničenje veličine ukrajinske vojske, i dalje ostaju na stolu.
U međuvremenu, ruska državna televizija nastavlja sa ismejavanjem Zelenskog. Voditeljka Olga Skabejeva izjavila je da se ukrajinski predsednik ponašao „kao školarac“ tokom posete Beloj kući. Ipak, analitičari smatraju da bi, ukoliko Putin proceni da mu samit odgovara, propagandna poruka mogla odmah da se promeni. „Javno mnjenje u Rusiji nije veliki ograničavajući faktor. Ljudi su se već navikli na mnoge stvari“, zaključio je moskovski politički analitičar Mihail Vinogradov.