1
Podizanjem poslednje, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, Pelješki most biće večeras potpuno spojen od Komarne do Brijeste, što označava dugo očekivano povezivanje kopenenih teritorija Hrvatske.
PROČITAJTE JOŠ:
„Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekat koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno raduje jeste da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoju teritoriju i danas slobodno možemo reći kako je vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi želeli da odustanu“, istakao je za Hinu ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Oleg Butković.
Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Evropi tokom ovog veka, prenosi Index.hr.
San o povezivanju Hrvatske traje decenijama, a rasplamsavao se godinama, da bi u februru 2017. vlada usvojila odluku o finansiranju projekta Putna povezanost sa Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinansiranje sredstvima Evropske unije. Ta je odluka bila preduslov za realizaciju ključnog projekta koji će obeležiti iduće godine.
No i pre toga, još u maju 2013. godine, Evropska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rešenje kako bi se povezao jug Hrvatske sa ostatkom države.
Najveći infrastrukturni projekat finansiran iz EU fondova
Hrvatski putevi izradili su Prijavu velikog projekta za projekat Putna povezanost sa južnom Dalmacijom, da bi vlada „Odluku o finansiranju projekta Putna povezanost s Južnom Dalmacijom“ popratila rečima da se time jača saobraćajna povezanost Dalmacije sa ostatkom zemlje, što je ujedno i deo Strategije saoraćajnoj razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030. godine.
Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu u Republici Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.
Projekat koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman. Budući da je posao velik i u njemu se vrti veliki novac, znalo se da će biti i problema.
Ukupna vrednost projekta procenjivala se na 420.3 miliona evra i uključuje izgradnju mosta, pristupnih puteva i obilaznice Stona.
Četiri faze projekta
Hrvatski putevi još su 2016. objavile dokument po kojem su do 2022. godine predviđene četiri faze projekta, koje uključuju izgradnju pristupnih puteva mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju deonice puta na Pelješcu (relacija Zaradeže – Prapratno) i izgradnju tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta – Doli).
Projekat je podeljen u sledeće faze izgradnje: 1. faza: most sa pristupnim putevima (na kopnu do državnog puta D8, na Pelješcu do lokalnog puta) 2. faza: pristupni putevi (od lokalnog puta do čvora Šparagovići) 3. faza: put od čvora Šparagovići/Zaradeže do čvora Prapratno (uključujući čvor) 4. faza: Obilaznica Stona (od Čvora Prapratno do Čvora Doli na državnom putu D8).
Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, koje će se izvoditi i ugovarati paralelno, dok je ukupna procenjena vrednost projekta 420 miliona evra, od čega je predviđeno EU sufinansiranje od 330 miliona evra ili 78.5 odsto.
Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta u Hrvatskoj Marjan Pipenbaher krajem 2017. godine javno je prezentovao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: „Ovo je moje životno delo.“
Tri ponude za gradnju, pobeda Kineza
U januaru 2018. od pristigle tri ponude na konkursu za gradnju mosta, Hrvatski putevi objavljuju kako je za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana ona Zajednice ponuđača: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cenom ponude u iznosu od 2.081 milijarde kuna bez PDV-a te rokom dovršetka radova od 36 meseci.
Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna italijanska i turska firma. Kineska je ponuda bila najpovoljnija.
Beskrajne žalbe
Nakon što je gotovo sve bilo spremno za početak gradnje, počinju da se javljaju problemi, a krenulo je sa žalbama na konkurs.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave na kraju odbija žalbe austrijske firme Strabaga kao i zajednice ponuđača italijanske tvrtke Astaldija i turske IC Ictas Isaat Sanayija na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta sa pristupnim putevima.
Krajem jula, tačnije 31. jula 2018. Kinezi su uvedeni u posao i zvaničnio su počeli radovi na Pelješkom mostu, nakon što je predsednik Uprave Hrvatskih puteva Josip Škorić u Stonu predstavnicima firme izvođača predao svu dokumentaciju. Otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog konzorcijuma u posao.
Problemi sa BiH
Naime, 2018. godine predsednik Glavnog odbora SDA-a Halid Genjac, stranke iz susedne BiH, izjavljuje kako je u novembru te godine jednoglasno usvojen zaključak tog tela po kojem je „neprihvatljivo graditi Pelješki most“ na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine“.
„Pre gradnje mora se ratifikovati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine, pri čemu most ne sme dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenom moru. To nije neškodljivi pristup, nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije“, kazao je tada Genjac.
U oktobru iste godine član Predsedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović navodi kako je „opravdano zauzeo tvrđi sta u odnosu na gradnju Pelješkog mosta“, ističući kako veruje da će takav pristup dati rezultat u konačnoj zaštiti onoga što on smatra državnim interesom BiH. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabavke na kraju odbija sve žalbe.
***
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
