Foto: REUTERS/ WHO

Pet godina nakon što je Gvineja saopštila da nema ebole, zvaničnici u ovoj afričkoj zemlji proglasili su epidemiju bolesti koja je u zemljama zapadne Afrike u vreme najveće epidemije usmrtila preko 11.000 ljudi. Stručnjaci ipak smatraju da bi sada, zahvaljujući prethodnom iskustvu u suzbijanju bolesti i novim vakcinama, epidemija ebole mogla biti stavljena pod kontrolu brže i efikasnije, pišu svetski mediji.

Pročitajte još:

Gvineja je proglasila novu epidemiju ebole u nedelju, 14. februara, kada su se testovi vratili pozitivni na virus koji je na jugoistoku zemlje usmrtio tri osobe dok su se četiri razbolele, piše Rojters i dodaje da je to prvo širenje bolesti u Gvineji nakon najgore epidemije te bolesti 2013-2016.

Pacijenti su se razboleli nakon prisustva sahrani u gradu Gueke, 1. februara, kada je sahranjena medicinska sestra koja se prethodno lečila u Nzerekoreu, gradu u kojem je ebola izbila 2013. godine.

Kako je grad u blizini granica sa Liberijom i Obalom Slonovače, prekogranična putovanja kočila su napore u suzbijanju ebole, te je virus do 2016. u zapadnoj Africi usmrtio najmanje 11.300 ljudi, s velikom većinom slučajeva u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu.

Ponovna borba protiv ebole, ističe Rojters, dodatno će opteretiti zdravstvene službe u Gvineji jer se takođe bore protiv pandemije COVID-19. Gvineja, zemlja s oko 12 miliona ljudi, do sada je zabeležila 14.895 zaraza koronavirusom i 84 smrtna slučaja.

Vlasti su saopštile da zdravstveni radnici pokušavaju pronaći i izolovati kontakte povezane sa slučajevima ebole te da će otvoriti centar za lečenje u Guekeu, koji je na manje od sat vremena vožnje od Nzerekore. Vlasti su takođe zatražile od Svetske zdravstvene organizacije (SZO) vakcine protiv ebole.

Foto: REUTERS/ WHO

Nove vakcine

Gvineja će novorazvijene vakcine protiv ebole nabaviti putem Svetske zdravstvene organizacije (SZO), koja je usred nove epidemije te bolesti obećala hitnu pomoć, javio je BBC.

Vakcina protiv ebole, pojašnjava britanski servis, prvi put je testirana 2015. u Gvineji, dok su poslednjih godina razvijeni lekovi koji mogu povećati stopu preživljavanja pacijenata.

Predstavnik SZO u Gvineji Alfred Džordž Ki Zerba rekao je da je UN-ova agencija u punoj pripravnosti i u kontaktu s proizvođačem vakcina “kako bi se osiguralo da se potrebne doze stave na raspolaganje što je brže moguće“.

Novo izbijanje virusa je, dodaje BBC, zabeleženo na približno istom području gde je epidemija započela u decembru 2013., a s obzirom na prekograničnu trgovinu između Gvineje, Liberije i Sijera Leonea, te njihovih relativno slabih zdravstvenih sistema, postoji zabrinutost da bi se izbijanje moglo proširiti.

Dok je predsednik Liberije Žorž Vea  podigao nivo pripravnosti u zdravstvenim institucijama, u Sijera Leoneu je, ističe BBC, mnogo više straha od ebole nego od COVID-19, te da nove vakcine ipak pružaju osećaj olakšanja.

Putem međunarodnog saveza vakcina Gavi postoji globalna zaliha od 500.000 doza. Ali, ukazuje BBC, kako populacija tri zemlje iznosi oko 22,5 miliona stanovnika postoji zabrinutost hoće li proizvođači imati dovoljno vremena da proizvedu više vakcina ako to bude potrebno, naročito u vreme kada su COVID vakcine prioritet.

Foto:EPA-EFE/HUGH KINSELLA CUNNINGHAM

Borba sa četiri epidemije

Nakon što su službenici javnog zdravstva u Gvineji proglasili novu epidemiju ebole, zdravstveni istražitelji nastoje što pre pronađu i izoluju sumnjive kontakte s ciljem da obuzdaju širenje virusa u narednih šest sedmica, piše Vašington post ističući da se ova zapadnoafrička država istovremeno suočava sa čak četiri epidemije.

Direktor gvinejske Agencije za zdravstvenu bezbednost Sakoba Keita rekao je da bi uvođenje vakcina protiv ebole u regiji gde su zabeležene infekcije trebalo započeti tokom ove sedmice, takođe najavivši izgradnju novog centra za lečenje ebole.

List dodaje da se Gvineja, jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu, istovremeno bori s pandemijom koronavirusa povrh epidemija žute groznice i boginja. Ipak, zvaničnici su za cilj postavili obuzdavanje epidemije u narednih šest nedelja. „Zajedno ćemo pobediti!“, izjavio je ministar zdravstva Remi Lama (Remy Lamah).

Osim u Gvineji, novi slučaj ebole pojavljuje se i u Kongu, samo nekoliko dana prije nego što se Svetska zdravstvena organizacija ponadala da će proglasiti kraj širenja virusa u toj zemlji. Smatra se da epidemije nisu povezane, dodaje vašingtonski list.

Kongo je u nedjelju, 14. februara, potvrdio četvrti novi slučaj ebole u severnom Kivuu, gde je 7. februara zabeleženo izbijanje virusa. Tamošnje vlasti su u junu prošle godine proglasile kraj gotovo dvogodišnje epidemije nakon više od 2.200 smrtnih slučajeva.

Foto: T. Alhassan/WHOAFRO/Handout via REUTERS

Iz sveta i regiona čitajte:

Naučene lekcije

Gvineja, koja je bila polazna tačka za najgoru epidemiju ebole na svetu krajem 2013, ovaj put je reagovala mnogo brže zahvaljujući iskustvu zdravstvenih radnika koji su odmah identifikovali skup slučajeva, dok su timovi za traženje kontakata brzo pojačani, ukazuje Njujork tajms.

Od prethodne epidemije ebole koja je okončana 2016. kada je Gvineja zabeležila posljednji slučaj te bolesti – od koje je u tri godine zaraženo više od 28.000 ljudi u 10 zemalja – istraživači su pronašli nove vakcine, tretmane i brze dijagnostičke testove, kao i nove načine reagovanja na izbijanje bolesti.

„S obzirom na ove nove alate, kao i na činjenicu da su na terenu kvalifikovani zdravstveni radnici koji već imaju iskustva s reagovanjem na ebolu, nadamo se da ćemo uspeti da iskontrolišemo ovu epidemiju“, rekao je Nikolas Muli, šef programa za hitne slučajeve u Savezu za međunarodno medicinsko delovanje.

Čelnik SZO u Gvineji, dr. Džordž Ki Zerbo ističe da su za vreme prethodne epidemije naučene mnoge lekcije među kojima i potreba za “uključivanjem zajednica od početka“, odnosno tradicionalnih iscjelitelja, koji su često prva stanica ljudima koji traže lečenje u ruralnoj Gvineji.

Virus ebole, naglašava list, među ljudima se širi kontaktom s telesnim tekućinama ili izlučevima zaražene ili nedavno preminule osobe i uzrokuje ebola hemoragijsku groznicu s prosečnom stopom smrtnosti od oko 50 odsto. Protiv bolesti do sada su dostupne dve vakcine koje nisu namenjene rutinskoj upotrebi već su usmerene na stanovništvo na određenom području gde je zabeležena epidemija.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar