Oglas

grenobl foto andjela krstovic (6)
Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs
Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs

Eksperiment za budućnost: Prve energetski nezavisne zgrade u Grenoblu FOTO

autor:
07. jun. 2022. 10:11

U francuskom gradu Grenoblu, koji je izabran za ovogodišnju zelenu predstonicu Evrope, pre dve godine započeo je eksperimentalni projekat koji bi mogao da odredi budućnost borbe za zaštitu životne sredine. U okviru projekta Puls Evrope Nova je imala priliku da iz prve ruke poseti ovaj grad i uveri se u efikasnost eksperimenta. Reč je o ABC zgradama, što je skraćeni naziv za autonomne zgrade za građane koje su u potpunosti energetski nezavisne. Iako je život u njima jedan veliki eksperiment i izazov, građani, koji su se u ove stanove uselili pre dve godine, ističu da je početak bio neobičan, ali je sada njihova svakodnevica zaštita životne sredine u gradu koji je njihov dom.

Oglas

Četvrt Kembridž, u kojoj se nalaze eksperimentalne ABC zgrade, ušuškana je između dve reke. Lokalne vlasti su 2009. godine odlučile da se taj deo transformiše i postane središte naučnih istraživanja, ali i primer saradnje različitih sektora. Tako se rodila ideja o stanovima koji će spojiti građane u akciji očuvanja životne sredine. Izgrađeni su 2020. godine, a rezultat ovog eksperimenta biće rezimiran 2025. godine.Stanovnici ovih samoodrživih zgrada su na početku projekta odabrani kako bi najbolje predstavljali ideju o energetski nezavisnim objektima. U pitanju su dve zgrade sa po 42 stana veličine 60 kvadrata. Cena života u ovakvom stanu je oko 600 evra mesečno, dok se tzv. socijalni stanovi u ovom zgradama izdaju po duplo nižoj ceni.

1654333395-grenobl-foto-andjela-krstovic-10-scaled.jpg
Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs | Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs

Na krovovima dve zgrade nalaze se solarni paneli, od kojih potiče i sva energija koju stanovnici koriste. Kišnica, jedan od najbitnijih segmenata ove ekološke priče, prikuplja se na krovovima i koristi za tuširanje i toalet. Pored stanova, koji se izdaju regularno, jedna zgrada je odvojena i za takozvane socijalne domove, odnosno daju se u zakup kategorijama stanovništva čije rente delom subvencioniše grad ili država.Prema nepisanom pravilu u Grenoblu, oko 25 odsto stanova u svim zgradama moraju biti socijalni, a postoje kvartovi u kojima zgrade imaju i do 40 odsto socijalnih stanova.

Oglas

1654333388-grenobl-foto-andjela-krstovic-9-scaled.jpg
Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs | Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs

Pored solarnih panela i kišnice, ove energetski nezavisne zgrade opremljene su i takozvanim pametnim radijatorima koji energiju skladiše i troše je u odgovarajućim trenucima. Kada su se prvi stanari uselili pre dve godine, dočekali su ih potpuno opremljeni stanovi, sa specifičnim kuhinjama usmerenim na očuvanje energije.S obzirom na to da se za tuširanje i generalno čišćenje koristi kišnica, ono predstavlja neobični ritual za stanare, koji su se vremenom privikli na novi način života. Naime, kako bi se podstakla manja upotreba vode za tuširanje i ostale potrebe, po stanu se koristi 30 litara vode dnevno. Postoje senzori preko kojih se stanari upozoravaju koliko je vode potrošeno u vidu zelene, plave, ljubičaste i naposletku crvene boje, u slučaju da su potrošili više od dozvoljene količine.

1654333353-grenobl-foto-andjela-krstovic-4-scaled.jpg
Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs | Grenobl Foto:Anđela Krstović/Nova.rs

Reciklaža je jedan od ključnih segmenata u autonomnoj zgradi, pa su u tu svrhu postavljene stanice za pravljenje komposta, odvajanje plastike i razvrstavanje đubreta. Ideja je da se u narednih nekoliko meseci uvedu i takse na otpad, po principu - što više otpada, to veća količina novca koju stanari moraju da plate.Iako je projekat energetski nezavisnih objekata u početku izazvao mnogobrojne sumnje, deo građana je pristao da bude deo tog eksperimenta. Među njima je i porodica šesnaestogodišnjeg Bilel Uergija, koji se pre dve godine uselio u jednu zgradu. Ističe da je to bila ispravna odluka.- Naš stan koristi samo solarnu energiju sa panela. Voda koju koristimo za toalet i tuširanje je prečišćena kišnica. Trudimo se da koristimo manje vode kad se tuširamo. Nije teško, ali znalo je da bude čudno. U početku mi je bilo najteže tuširanje, jer sam navikao da dugo budem u kupatilu. Sada sam svestan šta radim za planetu i ponosan sam na to. Definitivno bih izabrao ovakav način života. Iako je na početku čudno, na duže staze - ovo je bolje za nas kao ljude i građane planete - smatra ovaj šesnaestogodišnjak.

Oglas

1654333453-Lui-Bulije-2-grenobl-foto-andjela-krstovic-1.jpg
Lui Bulije Foto:Anđela Krstović/Nova.rs | Lui Bulije Foto:Anđela Krstović/Nova.rs

Sličnog mišljenja je i Lui Bulije (74), koji sam živi u jednom od energetski nezavisnih stanova.- Ranije sam živeo na planini, a ovde sam došao, jer se moja ćerka porodila i hteo sam da joj budem bliže. Hoću da živim u zgradi koja ispunjava sve moje uslove - termičke, zvučne i da bude nezavisna. Čuli ste, verovatno, za tuširanje, to jeste drugačije, ali ja nikad nisam stigao do crvenog upozorenja. Imamo i baštu, svi stanovnici učestvuju u održavanju, imam dobre odnose sa komšijama. Ovde žive i porodice sa decom i svi su zadovoljni načinom života - istakao je Bulije.BONUS VIDEO Ekološki incident kod Bora: Izlila se rudna pulpa i preti reci 

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=ekolokiincidentkodboraizlilaserudnapulpaipretireci-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3471965"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare