Fridrih Merc Foto:BETAPHOTO/AP Photo/Ebrahim Noroozi

Mercovu inauguracionu posetu Vašingtonu Nemačka vidi kao početak pouzdanog nemačko-američkog odnosa, bez većih tenzija, uprkos svim nesuglasicama i provokacijama u poslednjih nekoliko meseci. To je pokušaj novog početka, piše nemački „Der Spiegel“ pred sastanak.

Pre Trampovog prvog mandata, Amerika je bila najvažniji i najjači saveznik Nemačke na međunarodnoj sceni.

Američke carine, trgovinski sporovi, pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji – nemački kancelar Fridrih Merc ima mnogo tema za razgovor sa predsednikom Donaldom Trampom.

PROČITAJTE JOŠ:

„Spiegel Online“ ovaj susret naziva „susretom svih susreta“ i najosetljivijim putovanjem Merca od početka mandata. Podseća i da je Ovalni kabinet postao mesto visokog rizika, aludirajući na javna poniženja koja je Tramp priredio ukrajinskom i južnoafričkom predsedniku.

Merc dolazi kod Trampa u jeku američkog trgovinskog rata sa svetom. Za vreme inauguracione posete manje je važno šta će se zvanično reći, a mnogo važnije hoće li Tramp i Merc uspostaviti dobar lični odnos, navodi javni nemački emiter ARD. Upravo će to odlučiti da li će američki predsednik, kad se pojavi veći problem u Evropi, prvo zvati nemačkog kancelara.

Radi se o vrlo delikatnoj, ne samo diplomatskoj poseti. Rizik Trampovog napada gotovo je nemoguće izbeći. „Ta opasnost postoji kod svake posete Ovalnom kabinetu“, kaže Filip Lak iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu. Verovatnoća je sada manja zbog dobrih odnosa sa Nemačkom, ali ako je Tramp raspoložen za provokacije, stvari mogu brzo eskalirati, upozorava američki ekonomista.

Mercova prednost je i to što igra golf, kao i što je radio u velikoj američkoj investicionoj kompaniji Blek Rok, pa poznaje ekonomiju i finansije – oblasti koje Tramp voli. Takođe poseduje značajno bogatstvo i privatni avion, što Trampa često fascinira. Ipak, sa Trampom nikad se ne zna, upozorava „Der Spiegel“. Nemačka je najveći evropski izvoznik čelika, a Tramp je iznenada povećao carine sa 25 na 50 odsto, dok mu je od prvog mandata trn u oku uspeh nemačke automobilske industrije u SAD.

Važnost Evrope i Nemačke za Trampovu administraciju znatno je opala, a za SAD je sada prioritet Kina, koja se smatra glavnim rivalom, kaže Filip Lak. Zato je za Merca ključno da održi prijateljski ton i izbegne sukob sa Trampom.

Merca su upozorili da mora biti spreman na napade Trampa i njegovih lojalnih novinara, koji ga mogu kritikovati zbog navodne ugroženosti slobode izražavanja u Nemačkoj. Državni sekretar Marko Rubio kritikovao je Nemačku kao „skrivenu tiraniju“ nakon što je tamošnja služba bezbednosti označila partiju AfD kao ekstremističku.

Donald Tramp Foto:Andrew Harnik / Getty images / Profimedia

Laskanje i gestovi poniznosti često pomažu u osvajaju Trampove naklonosti, ali Merc nije pokazao da će mu se klanjati. Republikanski senator Lindzi Gram savetovao je Merca da istakne prihvatanje Trampovog poziva na veća izdvajanja za odbranu i da mu zahvali na otvorenom pristupu novom sirijskom rukovodstvu.

Mercova vlada se obavezala da će povećati vojne izdatke na pet odsto BDP-a u narednim godinama – upravo onako kako je Tramp tražio: 3,5 odsto za vojsku i 1,5 odsto za odbrambenu infrastrukturu, poput puteva i mostova. To je važno jer su vojne finansije bile problem u odnosima sa Trampovom administracijom. Berlin se nada da će time sprečiti smanjenje američkog učešća u NATO-u. Evropljani očekuju jasnu podršku SAD o kolektivnoj odbrani, prema članu 5 NATO ugovora. Neuspeh bi bio trijumf za ruskog predsednika Putina.

Još jedna važna tema su carine – SAD su u sredu povećale carine na čelik i aluminijum, a Tramp preti i carinama do 50 odsto na uvoz iz EU. Pregovori između Vašingtona i Brisela su u toku. Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful upozorio je da u trgovinskom sukobu Kinezi mogu biti ta „treća strana“ koja profitira dok se druge dve svađaju. Merc bi mogao da iskoristi ovaj argument, jer Tramp želi da spreči jačanje Kine.

Treća tema je Ukrajina i pitanje da li će SAD podržati strože sankcije Rusiji. Berlin i Pariz se nadaju da će Vašington povećati pritisak na Moskvu da pokrene ozbiljne pregovore o prekidu vatre, ali za sada nema naznaka da će se to dogoditi.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar