Oglas

kombinovana kamatna stopa
Foto:dragan Mujan/Nova.rs; shutterstock.

Za godinu dana građani se u bankama zadužili još 330 milijardi dinara

autor:
07. mar. 2026. 09:05

Građani Srbije su bankama na kraju februara ove godine dugovali 1.973 milijarde dinara. To je 20 odsto više nego godinu dana pre, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije. Najviše se zajmio - keš. Rast kredita je generalno dobar pokazatelj, ali je, prema rečima finansijskog savetnika Vladimira Vasića bitno za šta te kredita koristimo - da “krpimo rupe” ili investiramo u nešto što može taj novac da nam vrati.

Oglas

Ukupno 330 milijardi dinara veći je dug stanovništva po osnovu uzetih kredita nego što je bio pre godinu dana, podaci su Kreditnog biroa pri Udruženju banaka Srbije, piše N1.

Najveći je dug za gotovinske kredite i na kraju februara iznosi 965,3 milijarde dinara. Slede stambeni krediti za šta se otplaćuje 840,1 milijarda dinara. Na poljoprivredne ide 96 milijardi dinara, na potrošačke 24,4 milijarde, dok ostali obuhvataju 47 milijardi dinara.

Gotovinski krediti beleže i najveći rast - 22,2 odsto za godinu dana, odnosno za 175 milijardi dinara.

Stambeni su uvećali vrednost za 19,6 odsto, odnosno za 137,5 milijardi dinara.

Prosečan dug po stambenom kreditu u Srbiji na kraju februara iznosio je 4,9 miliona dinara, što je oko 41.800 evra.

Finansijski savetnik Vladimir Vasić kaže da rast kredita jeste dobar pokazatelj, ali da je pitanje za šta koristimo taj novac - da “krpimo rupe” ili da investiramo u nešto što može taj novac da nam vrati.

To je, kaže - večita priča.

“Ako se povećava udeo gotovinskih kredita u ukupnom iznosu kredita stanovništvu, to znači da građani uzimaju više nenamenskih kredita. Jer, kod gotovinskih ne znamo za šta se koriste. Ne znamo putanju tog novca", objašnjava on.

Ako ličnu potrošnju finansiramo tim kreditom, onda je, kaže - to problem.

Kad novac počinje da radi za vas

“Ako, na primer, uzmete gotovinski kredit da kupite belu tehniku u zelenoj klasi, koja štedi struju, pa uštedom na električnoj energiji vam kredit praktično dođe 'za džabe' (ušteda na trošku struje je jednaka ili veća od kamate koju dužnik plati), onda je to dobro. Primera radi, ako na 100.000 dinara pozajmljenog novca platite ukupno 110.000 sa kamatom, a možete da uštedite na potrošnji struje tih 10.000 dinara koliko ste dali na kamatu - onda ste dobri”, pojašnjava naš sagovornik.

Isto važi, dodaje, i za kredite koji se utroše za izolaciju kuće, što će doneti uštedu na drugom mestu.

“Čak i kredit za kupovinu auta se isplati ako vam je automobil osnovno sredstvo za rad… Ako stalno popravljate stari automobil, a sad kupite iz kredita nov, hibrid - em ste manje zavisni od goriva zbog svetskih šokova, em iz uštede možete da platite kamatu. To je taj trenutak kada novac počinje da radi za vas”, navodi Vasić.

Rast kredita građana iz godine u godinu

Podaci Kreditnog biroa pokazuju da godišnji rast kredita stanovništvu još iz perioda pre pandemije, od 2019. godine, nije imao stopu od 20 odsto.

Opširnije o tome pogledajte na sajtu N1.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare