Foto: TANJUG/ INSTAGRAM BUDUCNOSTSRBIJEAV/ bs

Srbija će, posle SAD i Gvatemale, biti tek treća zemlja na svetu, koja će, nakon potpisanog sporazuma u Beloj kući, svoju ambasadu iz Tel Aviva preseliti u Jerusalim. Ovakva odluka Beograda u direktnoj je suprotnosti sa stavom EU, a kako navode sagovornici Nova.rs, reakcije Brisela mogu ići od blokade otvaranja novih poglavlja do kraja godine do nezvaničnog upozorenja.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je u Vašingtonu potpisao sporazum o ekonomskoj normalizaciji odnosa sa Prištinom, a jedna od tačaka je i obaveza Srbije da ambasadu iz Tel Aviva preseli u Jerusalim.

Ova stavka u dokumentu parafiranom u Beloj kući za mnoge je bila iznenađenje, budući da nema (bar ne direktne) veze sa kosovskim problemom, a i u suprotnosti je sa stavom EU, koja smatra da se rešenje Jerusalimu kao glavnog grada Izraela i Palestine mora naći u pregovorima dve strane.

Status Jeruslima, podsećamo, u centru je u izraelsko-palestinskog konflikta. Izrael je okupirao istočni deo Jerusalima na koji Palestinci polažu pravo u ratu 1967. i smatraju grad svojom nepodeljenom teritorijom.

Odluka Srbije, koja bi kao zemlja pregovarač za članstvo EU trebalo da sledi njenu spoljnu politiku, da ambasadu preseli iz Tel Aviva u Jerusalim, mogla bi imati negativne posledice.

„Reakcije iz Brisela već sutra“

Direktor Instituta za evropske poslove, Naim Leo Beširi, smatra da će to biti tema i na sutrašnjem ekspertskom sastanku Beograda i Prištine u Briselu, kao i onog u ponedeljak na visokom nivou.

Foto:N1

„Tu je vrlo jasan stav EU i njenih 28 članica kako oni gledaju na selidbu ambasade u Jerusalim. Takav potez Beograda svakako ne doprinosi usklađivanju spoljne politike Srbije sa Unijom. Ipak, treba reći da ovakva odluka srpskih vlasti nije iznenađenje. Vučić je ove godine na konferenciji jevrejskih opština u Vašingtonu rekao da razmišlja o tome“, podseća Beširi i dodaje da se preseljenju ambasade ne protivi samo EU već i dobar deo arapskog sveta.

On navodi da su se već danas zbog ovakve odluke Beograda uzburkali diplomatski krugovi, ali da ne može da pretpostavi kakve će konkretno btii posledice.

„Već sutra očekujem reakcije iz Brisela, ali u kojoj meri nisam siguran. Jedna od posledica mogla bi biti neotvaranje nijednog poglavlja do kraja godine, ali to ne bi bilo samo zbog selidbe ambasade, već i zbog nesprovođenja reformi. U tom slučaju, Srbija bi ostala bez ijednog otvorenog poglavlja duže od godinu dana. Moguće je i da sve ostane na upozorenju“, navodi on i dodaje da sumnja da bi mera mogla biti drastična.

„Najteža posledica bi bila da prestaju da nam daju novac“, kaže Beširi.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Da će zbog selidbe ambasade u Jerusalim Srbija dobiti minus kod EU, smatra i Milan Antonijević, izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo. Ipak, on ne očekuje zvaničnu reakciju.

„Srbija u ovom trenutku ne mora da sledi spoljnu politiku Unije. To će morati da učini u trenutku ulaska u EU i nakon što postane punopravna članica”, smatra Antonijević.

Jeremić: Kršenje Rezolucije Saveta bezbednosti UN

Ovu tačku sporazuma iz Bele kuće analizirao je i Vuk Jeremić, predsednik Narodne stranke i bivši predsedavajući Generalne skupštine UN. On je podsetio da je posle potpisivanja sporazuma Izrael priznao nezavisnost Kosova, a da ga je Srbija, sa druge strane, nagradila premeštanjem naše ambasade u Jerusalim.

Vuk Jeremic
Foto: Ivan Dinić/Nova S

„Time ćemo se pridružiti (uz novopriznato Kosovo) samo još SAD-u i Gvatemali! Da je Vučić u delegaciji sa sobom imao nekog diplomatu, taj bi ga upozorio da je i dalje na snazi Rezolucija Saveta bezbednosti 478 iz 1980, koja poziva sve države članice UN da povuku svoje ambasade iz Jerusalima“, naveo je Jeremić na Fejsbuku i istakao da je to u najmanju ruku kontroverzan potez za zemlju koja insistira na poštovanju neke druge rezolucije SB UN,  kao što je na primer – 1244.

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare