Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Juče ujutru u emisiji "Probudi se", jutarnjem programu TV NovaS, javnost u Srbiji mogla je da prati uživo jednu od retkih javnih debata o ekološkoj budućnosti Srbije, konkretno o planovima kompanije Rio Tinto za eksploataciju jadarita u okolini Loznice. Otvorena rasprava pokazala je strahove i nedoumice ekologa i odgovore kompanije sa upitnom svešću za opšte dobro, a istovremeno je ukazala na makar tri "zanimljive" tačke u planovima za proizvodnju litijuma u Srbiji.

Razgovor (na momente i više nego žustar) o ovim temama vodili su viša savetnica za zaštitu životne sredine kompanije Rio Tinto Margareta Milosavljević i Miroslav Mijatović iz podrinjskog antikorupcijskog tima.

O kontekstu projekta Nova.rs je pisala u više navrata. Projektom “Jadar” kompanije Rio Tinto, koja planira da proizvodi litijum u blizini Loznice, biće obuhvaćeno preko 2.000 hektara zemljišta, a vredeće sedam do osam miliona evra godišnje, koliko bi država ubirala od eksploatacije litijuma.

I dok ekolozi (među kojima je i dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić) naglašavaju da je u pitanju „bedna suma“ za katastrofu koju bi lokalitet mogao da pretrpi, iz kompanije naglašavaju da su preduzeli sve mere predostrožnosti (pozivajući se na detaljnu studiju), a iz Vlade Srbije dodaju da Rio Tinto ima njihovu punu podršku.

U jučerašnjoj emisiji, javnost je mogla da vidi oko čega dve strane ponajviše lome koplja.

rio tinto
Foto: Screenshot NOVA S

Zatamnjeni finansijski izveštaj

„Elaborat kompanije je jedan od najboljih koji su stručnjaci videli, ali njihov izveštaj o ekonomskoj efikasnosti, o vrstama aktivnosti, je skoro ceo zatamnjen. Skoro sve je zatamnjeno o troškovima, nije transparentno, a uložili su 209 miliona dolara“, kazao je Miroslav Mijatović.

Na to je Margareta Milosavljević napomenula da ona ne zna ništa o tome.

„Uradili smo onako kako treba, nemoguće je da je problem transparentnost ako već kažu da je naš elaborat najbolji. To su podaci o ekonomskim brojkama, a ja sam ovde zbog zaštite životne sredine.“, rekla je Milosavljević.

Mijatović, pak, smatra da su u pitanju troškovi koje Rio Tinto prikazuje istraživanjima.

Foto: EPA-EFE/DAN PELED AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT

„Mene zovu ljudi iz sveta i kažu da je nemoguće da je potrošeno 209 miliona dolara“.

S jedne strane, kompanija gabarita Rio Tinta ne mora da pokazuje sve detalje potrošnje svojih sredstava – ona se nesumnjivo kreću u različtim „sivim“ zonama. Ipak, netransparentna potrošnja odmah izaziva sumnje: prvo na pamet pada da je novac mogao biti iskorišćen za lobiranje kod onih koji donose propise koji bi uticali na razvoj rudnika. Za to ne postoje dokazi – ne može ih ni biti ako je finansijski izveštaj „zatamnjen“.

Koji su profesori radili studiju

Dalje ovim tragom, dolazimo do još jednog uznemirujućeg fakta: autori studije na koju se Rio Tinto poziva su izvesni profesori Rudarsko-geološkog fakulteta, čija imena nisu otkrivena.

Inače, Nova.rs je ranije objavila izjavu potpredsednika Narodne stranke Miodraga Aleksića, koji je – bez uvijanja – otvoreno izjavio „da je reč o korupciji“, jer Rio Tinto, po informacijama koje su mu dostupne, sponzoriše Rudarsko-geološki fakultet sa 100 miliona dinara, Mašinski fakultet dobio je 10 miliona dinara, Građevinski fakultet i Zavod za javno zdravlje po 12 miliona.

Je li ovo ishodište sredstava koja su „zatamnjena“? I ako Rio Tinto zaista daje pomenute donacije, koliko objektivna mogu biti ispitivanja stručnjaka?

Šta ćemo ako Jadar poplavi

Konačno, značajan deo debate bio je posvećen prečišćavanju otpadnih voda, ali i odbrani od poplava. Mijatović je napomenuo da je ključno to što ne postoji odgovor na pitanje kako će kompanija izvršiti evakuaciju podzemne vode, u kojima ima povišene koncentracije sulfata, hlorida…

Sastanak Vlade i Rio Tinta Foto: FoNet/Vlada Srbije/Slobodan Miljević

„Kako ćete da uklonite taj arsen? Nemaju rešenje za to. Šta će biti u toj jalovini… Pokušavaju da je premeste na 100 metara od reke Jadar jer im je to isplativije. A juče smo tamo imali poplave“, kazao je Mijatović i zaključio da polovina ulaganja kompanije treba da ide na zaštitu životne sredine.

Na pitanje kako će rešiti poplave Jadra ako budu vraćali vodu u nju, makar je prečistili, Margareta Milosavljević je kazala da će firma uraditi sisteme zaštite koje će odobriti nadležne institucije.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar