Foto: Dragan Mujan/Nova.rs, Shutterstock

Već neko vreme najviši državni zvaničnici najavljuju reforme srpskog energetskog sektora, a iako se u konkretne detalje ne zalazi, najveću pažnju privlači ono što bi eventualno moglo da se dogodi sa Elektroprivredom Srbije, a na šta ukazuju tajni ugovori sa Norvežanima, procene o ovom devastiranom preduzeću i priprema za njegovu transformaciju u akcionarsko društvo koja bi otvorila vrata privatnom kapitalu. Iz Ministarstva energetike, sa druge strane, kažu da u EPS-u glavni problem nije vlasništvo, već upravljanje.

Nova.rs ovom ministarstvu se obratila povodom jedne od mera koja je navedena u „Beloj knjizi“ Saveta stranih investitora, a koja se odnosi na završetak procesa restrukturiranja javnih preduzeća, posebno u oblasti energetike.

Pročitajte još:

Na pitanje da li ima naznaka da će se nešto tako desiti, budući da se mesecima govori o transformaciji EPS-a u akcionarsko društvo, što bi otvorilo put za ulazak privatnog kapitala, iz Ministarstva energetike ističu da država „ne planira da ne bude vlasnik EPS-a“.

Može li EPS-u da se dogodi „češki scenario“?

Kako je nedavno za Nova.rs istakao profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Ljubodrag Savić, EPS je decenijama zapuštan problem, a ozbiljna reforma preduzeća koje je moglo da ostane u državnom vlasništvu po ugledu na češki ČEZ, nikada se nije desila iz više razloga.

“ČEZ je najpre 1993. privatizovan, ali su Česi vrlo brzo shvatili da to nije dobro za državu I relativno brzo su ponovo preuzeli većinsku kontrolu nad kompanijom koja je danas primer koegzistencije efikasnog upravljanja i državne sfere. Dakle, to je moguće, ali je suština sledeće: država jeste većinski vlasnik, ali država ne upravlja elektroprivredom Češke. Rezultat toga je podatak koji najbolje oslikava sve: za proizvodnju jednog kilovat-sata se u ČEZ-u koristi dvostruko manji broj radnika nego u EPS-u. Taj podatak analizu usmerava u pravcu ‘u kom grmu leži zec’”, rekao je Savić.

„Tržište električne energije je liberalizovano“

Jedna od mera koje su preporučene „Belom knjigom“ odnosi se i na liberalizaciju energetskog tržišta Srbije.

„Kao što se konstatuje i u ‘Beloj knjizi’, tržište električne energije jeste liberalizovano, s tim da domaćinstva i mali kupci imaju pravo na snabdevanje po regulisanim cenama. Cena električne energije za domaćinstva povećana je poslednji put od 1. septembra ove godine, za 6,5 odsto. Podsećamo i da je Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije uveden institut kupca-proizvođača, što je omogućilo da građani postanu aktivni učesnici na tržištu električne energije. Na dan 22. novembar 2022. godine, bilo je ukupno 500 kupaca-proizvođača u registru, a ukupna instalisana snaga solarnih elektrana koje su postavili kupci-proizvođači je 6,9 MW. Posebna zaštita ugroženih kategorija stanovništva ostvaruje se kroz primenu Uredbe o energetski ugroženom kupcu. Planirano je i donošenje nove Uredbe, a predlog Ministarstva rudarstva i energetike je da se u budžetu obezbede veća sredstva za ove svrhe, kako bi olakšice obuhvatile oko tri puta veći broj građana nego do sada“, naveli su iz Ministarstva energetike.

BONUS VIDEO Uvozićemo struju jer je SNS na čelu s Grčićem uništila EPS.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar