Foto: Shutterstock

Dok energetska kriza uveliko hara celom Evropom, a zemlje EU pune svoja skladišta gasom, Srbija se bavi potragom za eksperima, koji će nam napisati plan kako da reagujemo u kriznim situacijama.

Apsurdno u svemu je, što državni vrh, strategiju za odbranu od krize, priprema na samom pragu grejne sezone, a ekspertima, koji će tek biti izabrani, daje rok od četiri meseca, dakle, okvirno oko Nove
godine, da sastave nacrt i konačnu verziju Kriznog plana.

U rukama izabranih energetskih eksperata biće vruć krompir i zadatak da usred energetske krize, koja je pogodilla ceo kontinent, naprave plan kako da se Srbija odbrani od nadolazeće, ali i sveprisutne nestašice

gasa.

Iz teksta javne nabavke, vredne 2,2 miliona dinara, koju je Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo prošle nedelje, ne naziru se konkretni ciljevi, a reklo bi se i da su sama nabavka i izbor ponuđača čisto
protokolarna i birokratska stvar.

U tekstu tendera se navodi da Ministarstvo traži ponuđače za „pripremu podloga za izradu preventivog i kriznog plana, radi obezbeđivanja sigurnosti snabdevanja priorodnim gasom“.

U dokumentaciji se dalje kaže, da će izabrani dobavljač biti dužan da izabere vođu, koji je odgovoran za rad eksperata u timu i izradu predloga preventivnog akcionog i kriznog plana za sigurnost snabdevanja
prirodnim gasom.

U ovoj, po svemu sudeći, zakasneloj reakciji, Ministarstvo energetike će izabranim stručnjacima dati rok od četiri meseca da skroje krizni plan, odosno do kraja ove godine.

Prema tekstu tendera, za ta četiri meseca, dakle u periodu kada ćemo uveliko biti u grejnoj sezoni, energetski eksperti imaće zadatak da ‘‘pišu nacrte‘‘ i da ceo posao obave u tri faze. Od njih se očekuje da
izrade prvi nacrt, zatim drugi nacrti i na kraju u trećoj fazi – ‘‘izradu konačnog teksta, koji treba da bude na srpskom i engleskom jeziku‘‘.

Da situacija na gasnom tržištu Evrope, nije više nego ozbiljna, ovakav potez Ministarstva energetike bio bi smešan. U najmanju ruku, pravljenje planova za reagovanje u kriznim situacijama uoči grejne sezone,
deluje neozbiljno i neodgovorno.

‘‘Inicijativa za Krizni plan postoji od oktobra prošle godine‘‘

Javnu nabavku za izradu Kriznog plana, Ministarstvo energetike raspisalo je na osnovu Uredbe o utvrđivanju kriznog plana, koju je Vlada Srbije usvojila još 2018. godine, ističe za Novu Katarina Baletić, novinarka „Nove ekonomije“, portala, koji je prvi objavio informacije o tenderu.

Baletić napominje i da se u tenderskoj dokumentaciji jasno vidi da je Vlada Srbije pokrenuula pitanje pravljenjja kriznog plana još u oktobru 2021. godine na sastanku Radne grupe, pa se više nego očigledno pita, zbog čega se toliko čekalo na realizaciju.

‘‘Srbija je u potpunosti oslonjena na uvoz gasa, dakle, mi apsolutno zavisimo od nekih međunarodnih dešavanja i od onoga što se dešava u svetu. Zbog toga je takva vrsta planiranja veoma značajna, jer sami nemamo odakle da crpimo gas. Ne razumem zbog čega se do sada čekalo sa tim‘‘, kaže Baletić.

Zdravković: Tajming za tender „bode oči“

Raspisivanje tendera za izradu Kriznog plana, za Miloša Zdravkovića, energetskog stručnjaka, dvostruko je loše. Prema njegovim rečima, prvo „tajming bode oči“, jer se raspisuje pred sam početak grejne sezone, a dalje ističe i da za pravljenje takvih planova ‘‘ministarstvo mora da ima svoje ljude‘‘.

„O tome je trebalo razmišljati mnogo pre. Mi sada, početkom septembra pričamo o izradi Kriznog plana koji treba da bude gotov za četiri meseca. Moje viđenje je da ministar ne mora da se razume u energetiku, ali da mora da bude okružen ljudima koji znaju posao. Ministar mora da sluša savete ljudi iz struke, da pita ko je najbolji i da lično svojim autoritetom izabere eksperta i šefa projekta. Takve stvari ne treba da idu na javnu nabavku, pogotovo ne u ovo vreme“, katgoričan je Zdravković.

On podseća na dve velike greške državnog vrha i propuštene šanse da imamo sopstveno skladiše gasa, uz koje bismo, kako navodi, lakše podneli trenutnu krizu. Njegova procena je da je skladiište Banatski Dvor,
koje ‘‘delimo sa Rusima‘‘, do sada već moglo da bude prošireno sa trenutnih 450 miliona kubnih metara, na milijardu kubika.

„Imali smo ponudu Rusije da proširimo kapacitete, ali to nismo uradili. Takođe, na krizu bismo sada drugačije gledali da smo iskoristili povoljne ponude evropskih banaka da u Srpskom Itebeju izgradimo skladište od milijardu kubika, koje bi bilo potpuno naše. Tada bi slika energetske bezbednosti u Srbiji bila mnogo drugačija od današnje“, uverava on.

U trenutnoj situaciji Zdravković se pohvalno izražava o ugovoru između Srbije i Mađarske o skladištenju gasa i kako ističe, mogućnosti da tokom zimskih meseci iz mađarskih skladišta povlačimo pet miliona kubka dnevno.

„Taj ugovor je potpuno netransparentan i mi ne znamo koja je cena po kojoj smo sve to obezbedili, ali generalno, to je dobro rešenje. Ja sam vrlo kritičan prema vlasti, ali kada je nešto dobro, onda to i kažem. Kada nečega nema, a svedoci smo da je u celoj Evropi otežano snabdevanje gasom, onda ta roba postaje najskuplja. Tada više ne možete da birate i zbog toga je dobro što ćemo mi moći da povlačimo gas iz Mađarske“, objasnio je Zdravković.

Radna grupa Ministarstva ne saopštava svoje poteze

Lidija Radulović, koordinatorka Radne grupe 15 – energetika u okviru Nacionalnog konventa o EU, za Novu smatra da bi Krizni plan mogao da bude sastavljen i u roku kraćem od četiri meseca, ukoliko je Radna grupa Ministarstva energetike već preduzela određene korake.

Prema njenim rečima, ta Radna grupa formirana je još u aprilu prošle godine, ali ističe da njen rad nije u potpunosti javan, već da se na sajtu Ministarstva pojavljuju samo saopštenja o održanim sastancima.

Dodaje i da su u sastavu radne grupe brojni javni subjekti, ali ne i nezavisni stručnjaci ili predstvnici civilnog društva, te je pračenja rada grupe, kako kaže, jako otežano.

„U poslednjem izveštaju iz januara ove godine, navedeno je da su rezerve gasa, manjak povezanosti sa susednim tržištima i razvoj distributivne mreže glavni problemi. Donete se mnoge preporuke, ali u
poslednjih sedam meseci ne postoji javno dostupan izveštaj i nije moguće analizirati korake koji su preduzeti u tom periodu‘‘, objašnajva Radulović.

Ona navodi i da zemlje EU intenzivno rade na zajedničkom planu prevazilaženja krize, te da je krajem jula postignut dogovor ministara energetike zemalja članica o hitnom planu kojim će dobrovoljno smanjiti

potražnju za gasom od 15 odsto do kraja marta 2023., a da uskoro sledi i razrada planova za predstoječu grejnu sezonu.

„Kada govorimo o Srbiji,diversifikacija snabdevanja gasom je tema o kojoj već godinama stižu upozorenja od Energetske zajednice, međutim do skoro nije postojala politička volja da se ovo pitanje implementira‘‘, zaključila je Lidija Radulović.

Evropska skladišta gasa napunjena 80 odsto

Dok se srpsko Ministarstvo energetike bavi izradom Kriznog plana, Evropa je napunila svoja skladišta i
pre zadatog roka, koji je predviđen za 1. novembar.

Evropska komesarka za energetiku Kadri Simons još u martu ove godine, zatražila je od zemalja članca EU, da racionalno troše gas, ta da do 1. novembra pojedinačni skladišni kapaciteti u svakoj zemlji, budu popunjeni mimimum 80 odsto.

Početkom septembra komesarka Simons, saopštila je da su zadati cilj ispunile gotovo sve članice, te da su ostale još Bugarska, Letonija, Austrija, Hrvatska, Mađarska, Holandija, Rumunija i Slovačka, koje su „na putu da ispune target“ i svoja skladišta napune 80 odsto.

Ministarstvo: „U pitanju je usklađivanje sa evropskim standardima“

Povodom javne nabavke za izradu Kriznog plana za snabdevanje gasom, u Minisatsrtvu rudarstva i energetike za Novu su odgovorili, da je u pitanju usaglašavanje postojećih domaćih akata sa novim propisima u Evropskoj Uniji i odlukom Ministarskog saveta Energetske zajednice Jugositočne Evrope.

Objašnjavaju i da se ‘‘u tu svrhu radi na ažuriranju postojećeg Preventivnog i Kriznog plana‘‘.

U odgovoru Ministarstva se navodi i da je Radna grupa za sigurnost snabdevanja energijom i energentima, „uspela da prebrodi situaciju iz decembra 2021., kada je elektoenergetski sistem bio pred kolapsom“.

Na naše pitanje zbog čega eksperte za izradu Kriznog plana, traže putem tendera, a ne iz svojih redova, dobili smo odgovor „da je za izradu svega navedenog neophodno posedovanje uskostručnih znanja u oblasti procene rizika, kao i radno iskustvo u navedenom polju“.

Bonus video: Vučić gasio svetlo u stanu da bi štedeo struju

***
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare