Foto:Vesna Lalić

"Beo čista energija" počinje povlačenje novca iz 290 mil EUR vredne kreditne linije, koju su obezbedili Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojna banka Austrije (OeEB) za izgradnju i upravljanje postrojenjem od 103 MW za proizvodnju energije iz komunalnog otpada i postrojenjem za preradu građevinskog otpada, što će omogućiti zatvaranje jedne od najvećih aktivnih deponija u Evropi.

„Zatvaranjem finansijske konstrukcije ugovorom o zajmu vrednim 290 mil EUR sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojnom bankom Austrije (OeEB), konzorcijum koji čine SUEZ, ITOCHU i MARGUERITE ispunjava svoju obavezu koja obuhvata finansiranje, izgradnju i upravljanje novim postrojenjima za upravljanje otpadom u okviru 25-godišnjeg javno-privatnog partnerstva sklopljenog sa gradom Beogradom 2017. godine“, navedeno je u saopštenju kompanije Beo čista energija koje je prenela eKapija.

„Ovaj značajni projekat od 370 mil EUR predstavlja jedno od najvećih javno-privatnih partnerstava (JPP) u Srbiji do danas i donosi privatno finansiranje i ekspertizu za projekat u javnom sektoru. Kredit od ukupno 290 mil EUR će obezbediti grupa zajmodavaca“, ističe u saopštenu EBRD.

Foto:Vesna Lalić

Dodaje se da EBRD obezbeđuje ukupno finansiranje u iznosu od 128,25 mil EUR što uključuje sopstveni kredit od 72,25 mil EUR, sindicirani kredit od 35 mil EUR sa Erste Group Bank AG, kao i 21 mil EUR subvencionisanog finansiranja od strane Specijalnog fonda za zelenu energiju.

„EBRD i ostali finansijeri u potpunosti podržavaju projekat u cilju njegovog uspešnog sprovođenja i započinjanja sa planiranim radom. EBRD će takođe podržati realizaciju projekta kroz tehničku pomoć Gradu Beogradu za uspostavljanje jedinice za nadgledanje JPP-a i izgradnju njenog kapaciteta“,  rekla je Žužana Hargitai, EBRD regionalni direktor za Zapadni Balkan.

Na deponiji u Vinči predviđena je, inače, izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz otpada snage 103 MW, koje će prerađivati do 43 tone otpada na sat.

Foto:Vesna Lalić

 

Proizvedena električna energija biće sprovedena u nacionalni elektroenergetski sistem, a toplotna energija u sistem daljinskog grejanja u sistemu Begradskih elektrana, čime će se smanjiti zavisnost od prirodnog gasa.

Predviđena je izgradnja i dodatnih postrojenja, pre svega postrojenja za preradu građevinskog otpada sa kapacitetom od 200.000 tona godišnje i postrojenja za iskorišćenje deponijskog gasa, podseća eKapija.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar