Oglas

Mesto: Beograd
Datum: Sat Dec 19 14:51:16 CET 2020
Dogadjaj: DRUŠTVO - atmosfera u Beogradu u vreme korone
Fotoreporter: Božana Pavlica
Ličnosti:  
Izvor: FoNet
Foto:FoNet/Božana Pavlica

Zašto pijace gube trku sa marketima: Na tezgi cene više nego u radnji, a proizvođača sve manje

27. jul. 2026. 11:19

Šta sve može da se kupi za 1.000 dinara na pijaci? Na beogradskoj možete kupiti kilogram pasulja, dva kilograma krompira i kilogram jabuka. U prodavnici ista korpa košta 588 dinara, pa za preostali novac možete kupiti još kilogram crnog luka i 10 jaja. Pijace odavno nisu mesto na kom se može pazariti jeftinije, ali „kupuj domaće“ nije samo fraza, već način da se zaštitimo od potpune zavisnosti od uvoza, smatraju stručnjaci.

Oglas

Veliki trgovinski lanci su uspeli da verno oponašaju pijace, uz velike asortimane svakodnevno svežih proizvoda, a čak u pojedinim marketima iznad voća i povrća stoji znak „Pijaca“.

Marketi pobeđuju u borbi za potrošače jer otkupljuju velike količine robe, što im omogućava da ponude niže cene, a uz to imaju i širok asortiman. Međutim, nije oduvek bilo tako, objašnjava za Novu ekonomiju agroekonomista Milan Prostran.

Ekonomske analize

,,Kada se prisetimo kako su izgledali trgovinski lanci i kakvog su kvaliteta bili voće i povrće pre 30 ili 40 godina, danas je slika potpuno drugačija. To se odnosi i na kvalitet, način pakovanja i dostupnost. Trgovinski lanci danas prilično ozbiljno konkurišu pijacama. Sve je to, na kraju, tržište i marketing, odnosno borba za potrošače“, kaže Prostran.

U supermarketima se mogu kupiti i domaći i uvozni proizvodi. Ovih dana u ponudi su bili pasulj iz Kirgistana, beli krompir iz Severne Makedonije, crni luk i šareni pasulj iz Srbije, dok južno voće, očekivano, stiže iz toplijih krajeva.

Kalenić pijaca cene
Foto: N1

Prostran objašnjava da marketi imaju slobodu da biraju od koga će da uzimaju namirnice. Ako je sezona loša u Srbiji, oni lako mogu da se okrenu uvozu voća i povrća iz zemalja sa kojima je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini. To im omogućava da tokom cele godine i svake sezone uspešno snadbevaju potrošače.

,,Albanija je, na primer, dobar proizvođač povrća, ima jeftinu radnu snagu i može da trguje sa nama bez carinskih dažbina. Osim toga, ima razvijenu transportnu mrežu i kamionski prevoz, a nema ni zadržavanja na graničnim prelazima kakva postoje prema Evropskoj uniji“, kaže Prostran.

Za veliki deo robe između članica CEFTA primenjuje se režim slobodne trgovine. Među članicama su Albanija, Severna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, pa čak i Moldavija. Za njihove proizvode, koji često mogu biti jeftiniji od naših, carine se ne naplaćuju.

Cene u julu

U prvoj nedelji jula u Beogradu je kilogram krompira u prodavnici koštao 99 dinara, a na pijaci 150 dinara. Pasulj je u prodavnici koštao 239,99 dinara, a na pijaci čak 500 dinara, dok su jabuke bile 149,99 dinara u prodavnici i 200 dinara na pijaci. Jaja su koštala 24 dinara na svima lokacijama, pokazuju najnoviji podazi Republičkog zavoda za statistiku.

Opširnije čitajte na portalu Nova ekonomija.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare