Foto: Roman Babakin / Alamy / Alamy / Profimedia

Idilična ruralna mesta u Finskoj bore se sa specifičnim problemom - egzodusom devojaka i mladih žena. Slično važi i za sela po Srbiji.

U gradu Enonkoski u istočnoj Finskoj, od 1.400 stanovnika, 28 devojčica i mladih žena pripada starosnoj grupi od 15 do 24 godine. Devojke, u većoj meri od svojih muških vršnjaka, traže više obrazovanje, bolji posao i – zabavu.

Finci se žale: „Želimo da ostanemo ovde, ali nema devojaka … Svi beže iz ovih krajeva“! Devojke su ambicioznije i žele da postignu najviši mogući nivo obrazovanja, a dečaci ne žele da odu u svet i okušaju sreću u drugim vodama, piše Jutarnji.

Razlika među polovima

Mladići brže pronalaze fizičke poslove i manje su voljni da napuste domovinu.

„Devojke nisu toliko zainteresovane za rad na farmama kao mi“, kaže 19-godišnji građevinac Mika Leikas.

Njegov 20-godišnja kolega Levi Natunen, koji se trenutno školuje za operatera mašina za obradu drveta, rekao je da su „devojke jednostavno ambicioznije od njih i da žele postići što viši nivo obrazovanja“.

Konsultant za regionalni razvoj Timo Aro locirao je jedan od problema na tržištu rada.

„U našoj zemlji poslovi su i dalje polarizovani, odnosno još uvek imamo podelu na muške i ženske poslove“, rekao je Aro.

Dakle, tržištem dominiraju poslovi u poljoprivredi i građevinarstvu, dok je vrlo malo poslova za visoko obrazovane kadrove.

Zbog toga se devojčice, koje u obrazovanju redovno nadmašuju dečake u Finskoj, i češće sele u velike gradove.

Neophodne promene

Ovaj trend nije ništa novo u Finskoj, ali sada se, zbog višeg nivoa svesti i boljih podataka, može raditi na tome. Lokalne vlasti su počele da razvijaju strategije i kampanje za povratak mladih žena na selo, a prvi korak je bio da saznaju zašto su uopšte otišle.

U Kainuu su vlasti organizovale forum na kojem je učestvovalo oko 500  devojaka kako bi se utvrdili razlozi njihovog egzodusa. Skoro polovina njih je izjavila da njihovo mišljenje u lokalnom procesu donošenja odluka nije vrednovano i da im smetaju konzervativni stavovi i netolerancija na etničkom nivou, kao i diskriminacija istopolnih parova.

Takvo mišljenje je teže promeniti, slažu se i političari i konsultanti.

„Prirodno je da ljudi žele da odu na drugo mesto da studiraju, ali veliki problem nastaje kada ne žele da se vrate“, rekla je specijalista za razvoj Mina Komulainen.

Na osnovu onoga što su čuli na forumu, lokalne vlasti odlučile su da pokrenu kampanju pod sloganom „Čeznem za Kainuom“, kojom žele da to područje učine inkluzivnijim i dinamičnijim za život. Takođe rade na otvaranju radnih mesta koja bolje odgovaraju njihovom obrazovnom profilu, kao i na njihovom uključivanju u lokalnu politiku, potvrdila je lokalna administracija u Kainuu.

Ali izgleda da mladići ne vide tačno o čemu je „sva ta frka“.

„Moji prijatelji i ja provodimo mnogo vremena baveći se sportom, ribolovom i drugim aktivnostima na otvorenom“, rekao je 22-godišnji sportski trener Ate Touminen i dodao da „još uvek ima devojaka u gradiću u blizini, ne morate zapravo po njih ići daleko“.

***
Bonus video: Zlatni retriver


***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar