Raul Kastro
Raul Kastro Foto: EPA-EFE/Ernesto Mastrascusa

Kongres Komunističke partije Kube, koji je održan prethodnog vikenda, najavio je kraj jedne ere u istoriji ove države, a odluka je zvanično potvrđena u ponedeljak. Raul Kastro, brat kubanskog revolucionara Fidela Kastra, odstupio je s dužnosti.

Pročitajte još:

Ovim činom okončan je jedan od najznačajnijih perioda u istoriji države, ali i celog sveta. Nakon više od 60 godina vladavine Kubom porodica Kastro više se neće nalaziti na čelnim funkcijama u državi.

Verovatno se nijedno prezime ne može vezati za jednu državu kao što se prezime Kastro veže za Kubu još od pedesetih godina 20. veka. Iako je u 20. i 21. veku Kubu obeleežio Fidel Kastro, njegov brat Raul bio je osoba koja je podednako učestvovala u svim procesima socijalističke revolucije kroz koju je država prolazila šezdesetih godina.

Verni vojnik revolucije

Iako gotovo uvijek u seni svoga brata, Raul Kastro je na Kubi obavljao najvažnije političke dužnosti. Zajedno s bratom i ostalim kubanskim revolucionarima iz grupe „26. juli“ 1953. godine izvršio je napad na vojne objekte, čime je počeo proces pretvaranja Kube u bastion socijalizma.

Zbog ovog napada Raul Kastro je deo života morao da provede u egzilu u Meksiku, a istorija se nakon tog perioda pobrinula da zajedno sa svojim bratom, ali i drugim nosiocima revolucije na Kubi poput Ernesta Če Gevare bude upamćen kao ključna figura u uspostavljanju socijalizma u delu koji predstavlja dvorište države u kojoj dominira kapitalizam Sjedinjenih Američkih Država.

Od 1958. godine Kastro mlađi je obavljao brojne funkcije unutar partije, a upravo te godine imenovan je za generala vojnih snaga Kube i na toj poziciji je ostao sve do 2008. godine.

Tokom Hladnog rata između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država Raul Kastro ostao je upamćen kao čovek pod čijom komandom je 1962. godine srušen američki avion-izviđač Lukihd U-2, u kojem je poginuo američki major Rudolf Anderson.

Tokom perioda napetosti između dve sile, ali i kasnije, Raul Kastro je ostao upamćen kao čovek kojem je vojni način života postao ujedno i svakodnevnica. Kubanci su ga vrlo retko mogli videti bez vojne uniforme koja će ostati njegov simbol do poslednjih dana na čelu Komunističke partije ove države.

Prelazak iz bratove sene u prvi plan

Već 2006. godine kubanski, ali i brojni svetski mediji preneli su informaciju da je Fidel Kastro bolestan, te da je zdravstveno stanje kubanskog revolucionara ozbiljno. Zbog operativnog zahvata Fidel je sve partijske i državne dužnosti preneo upravo na Raula, koji je tako nakon dugo vremena izašao iz sene svoga brata i postao čovek koji Kubu predvodi u izuzetno neizvesnom periodu.

Već tada je počelo da se priča kako je Raul, za razliku od njegovog brata, znatno naklonjeniji opciji relaksiranja odnosa sa SAD-om, iako su i jedan i drugi takvu odluku u prošlosti odbacivali.

Nakon preuzimanja dužnosti Raul Kastro uveo je reforme u brojnim sektorima, a ostao je upamćen kao čovek koji je znatno relaksirao ekonomiju uvodeći znatno veći prag tolerancije prema privatnim preduzećima, a odluka da dozvoli građanima kupovinu mobilnih telefona i kompjutera za ličnu upotrebu naišla je na odobravanje stanovnika do tada izuzetno zatvorene države.

Već u tom periodu mnogi su primietili razlike u odnosu na ponašanje njegovog brata na vlasti. Dok je Fidel tražio pažnju, Raul je bio znatno povučenija osoba, ali i izuzetno pragmatičan političar.

Vrlo brzo Raul je i zvanično preuzeo upravljanje Kubom i Komunističkom partijom, a 2013. godine najavio je povlačenje s predsedničke funkcije te izjavio kako će to učiniti 2018. godine, a kao svog naslednika video je Migela Dijaza Kanela.

Foto: EPA-EFE/OMARA GARCIA

„Nisam izabran za predsednika kako bih vratio kapitalizam na Kubu. Izabran sam da branim, održavam i usavršavam socijalizam. Ne želim da ga uništim“, izjavio je Kastro 2013. godine, već tada duboko svestan kako generacija koja je iznela revoluciju odlazi sa scene.

I u periodu zvaničnog preuzimanja vlasti Kastro mlađi nije prestajao da šokira svet. Verovatno jedan od najznačajnijih momenata desio se upravo 2013. godine, kada se rukovao s tadašnjim predsednikom SAD-a Barakom Obamom, što je bila najava relaksiranja odnosa između dve „posvađane zemlje“.

Poslednje godine vladanja

Kako je i obećao, Kastro se 2018. godine povukao s predsedničke funkcije, a to mesto preuzeo je upravo Migel Dijaz, čovek koji je 19. aprila ove godine zvanično preuzeo i vladanje Komunističkom partijom. S obzirom na to da je na Kubi teško odrediti gde počinje Partija, a gde završava predsednička funkcija, 2018. godine bilo je jasno kako će Raul i dalje poput svog brata nadgledati procese u državi.

„Ako mi zdravlje dozvoli, biću samo još jedan vojnik koji je uz ljude i brani revoluciju“, rekao je tada Kastro i najavio oproštaj i od Komunističke partije 2021. godine.

Kao čovek koji drži do reči obećanje je ispunio te je na poslednjem Kongresu Komunističke partije doneo odluku da se u 89. godini povuče s mesta predsednika.

U salu je ušao u vojnom odelu, a tokom govora naglašavao je razloge zašto je odstupio s funkcije.

„Imam osećaj da sam ispunio svoju misiju i siguran sam u budućnost naše domovine. Ništa me nije prisililo na donošenje ovakve odluke. Dok živim biću spreman da branim socijalizam s više snage nego ikada“, rekao je Kastro na oproštajnom govoru koji je završio uobičajenim pozdravom „Živela slobodna Kuba“.

U kakvom stanju Kastro ostavlja Kubu?

Nakon odstupanja Kastro je naglasio kako stranku prepušta „mlađim“ kadrovima te je mesto prvog čoveka zauzeo 60-godišnji Migel Dijaz Kanel, koji je postao prvi kubanski lider koji je rođen nakon perioda kubanske revolucije.

Za razliku od braće Kastro, koja su svoju političku karijeru zasnovala i na vojnoj prošlosti, novi kubanski lider Migel Dijaz je čovek koji je poznat kao „moderni birokrata s laptopom u ruci“.

Iako se Raul Kastro zvanično povukao s funkcije, mnogi analitičari, ali i sami Kubanci, smatraju kako će Kastro i dalje pod budnim okom držati novog kubanskog lidera i pratiti njegove političke korake u budućnosti.

Foto:EPA-EFE/Ramon Espinosa

Novi kubanski lider na čelo Komunističke partije dolazi u vreme kada se Kuba suočava s najtežom ekonomskom krizom, kojoj je u znatnoj meri doprinela i pandemija koronavirusa.

Osim toga, Dijaz će zbog stanja u državi morati da podvrgne Kubu određenim ekonomskim reformama, a podrška ostalih članova uveliko će ovisiti o tome ukojoj meri će uspeti da ostvariti reforme bez uticaja na politički sistem i promene socijalističkog uređenja.

BONUS VIDEO:

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar