Oglas

Wildfires burn in Spain's Galicia
Foto: EPA/BRAIS LORENZO/X/klima101_rs
Foto: EPA/BRAIS LORENZO/X/klima101_rs

MAPA Jug Evrope gori, zašto se to dešava? Požari od Portugala do Turske odneli tri života, katastrofe nam tek predstoje

14. avg. 2025. 07:38

Toplotni talasi i produžena suša širom Mediterana izazvali su jednu od najtežih sezona požara u poslednjim decenijama. Do sada su život izgubile najmanje tri osobe, među njima i jedan vojnik u Crnoj Gori, koji je stradao kada se prevrnula cisterna tokom gašenja vatre.

Oglas

Najgore stanje je oko Podgorice, gde su dva najveća požara zahvatila više od 1.000 hektara, dok se vatra proširila i na primorje, uz zatvaranje niza magistralnih puteva.

Ali Crna Gora nije usamljena – plamen guta čitav Mediteran. Hiljade ljudi evakuisane su zbog vatrene stihije od Portugala do Turske, a pričinjena je ogromna materijalna i ekološka šteta.

Požari na Balkanu

Na jugu Albanije, južno od Valone naspram Krfa, izgorelo je preko 7.000 hektara. U Srbiji su najveći požari izbili kod Niša i Negotina, dok je u Bugarskoj zabeleženo više od 1.000 požara samo u proteklih sedam dana, piše Klima 101.

Najveći požari u zapadnom Mediteranu

Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), najveći požari poslednjih dana zabeleženi su u zapadnom Mediteranu. Na jugu Francuske, u departmanu Od, gorela je površina veća od Pariza — prizor nezabeležen decenijama.







Klimatske promene kao okidač

Iako su nesreće i ljudski nemar česti uzroci požara, ovako razorne situacije nastaju samo kada vremenski uslovi to omoguće. Trenutno temperature u Portugalu, Španiji, Francuskoj i Italiji prelaze 40 stepeni, dok je produžena suša pretvorila vegetaciju u lako zapaljivo gorivo.

Stručnjaci upozoravaju da je Mediteran jedno od žarišta klimatskih promena, koje se zagreva brže od globalnog proseka. „Vremenski uslovi pogodni za širenje požara postaju sve češći i intenzivniji“, upozorava dr Slobodan Milanović sa Šumarskog fakulteta u Beogradu.

1755014481-06_7429_b-656x1024.jpg
Požar u Kladovu Foto: FoNet/MUP Srbije | Požar u Kladovu Foto: FoNet/MUP Srbije

Potreba za drugačijim pristupom

Kako ističe dr Milanović, borba sa požarima ne sme se svoditi samo na gašenje kada buknu. „Moramo učiniti prostor manje pogodnim za njihovu pojavu i širenje. To znači ulaganje u prevenciju, održivo gazdovanje šumama i stvaranje mešovitih i vitalnih šuma otpornijih na ekstremne uslove.“

Takve šume obezbeđuju povoljniju mikroklimu — niže temperature, veću vlagu i otpornost na požare. U suprotnom, Evropa će se sve češće suočavati sa stihijama koje je gotovo nemoguće kontrolisati.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare