Oglas

Kanjiža, vojna policija 4_5244_b.jpg
Foto: FoNet/MOD Srbije

Eksploziv kod Kanjiže i senka Kremlja: Da li je Srbija iskorišćena za rusku operaciju?

autor:
06. apr. 2026. 22:25

Pronalaženje eksploziva u blizini gasovoda kod Kanjiže, nadomak granice sa Mađarskom, dogodilo se u trenutku koji je isuviše politički zgodan da bi bio tek slučajnost. Samo sedam dana pred parlamentarne izbore u Mađarskoj, incident je odmah iskorišćen za dramatične poruke Viktora Orbana i njegovih saradnika, za dodatno raspirivanje straha od Ukrajine i za novu rundu političke propagande u kampanji u kojoj mađarski premijer, prema istraživanjima, više ne izgleda nedodirljivo.

Oglas

Upravo zbog toga deo međunarodnih medija, mađarska opozicija, bezbednosni analitičari i ukrajinski zvaničnici sve otvorenije sugerišu da ovaj slučaj mnogo više liči na režiranu operaciju nego na autentičan ukrajinski napad.

Sumnjiv tajming i još sumnjivija politička korist

Kako piše New York Times, Moskva poslednjih godina gotovo otvoreno pomaže Orbanu, svom najpouzdanijem savezniku unutar Evropske unije. List navodi da je saradnja između Kremlja i Orbanove vlasti uglavnom javna, pre svega kroz antiukrajinske poruke, energetsku saradnju i zajedničko potkopavanje evropskog jedinstva. Direktor budimpeštanskog istraživačkog centra Political Capital Peter Krekö ocenio je za taj list da je reč manje o „tajnom ruskom mešanju“, a više o „otvorenoj ruskoj saradnji sa našim vlastima u antiukrajinskim porukama, energetskoj saradnji i neprijateljstvu prema Evropskoj uniji“.

Drugim rečima, ako je nekome u ovom trenutku bio potreban incident koji bi učvrstio Orbanov narativ da je Mađarska pod udarom spoljnog neprijatelja, onda su to bili upravo Orban i Kremlj.

Guardian, The Times, Welt, El Pais, BBC i Sky News gotovo uglas primećuju isti obrazac: incident se dogodio neposredno pred izbore, Orban je sazvao hitan sastanak Saveta za odbranu, a Ukrajina je praktično bez istrage gurnuta u centar sumnje. U takvom redosledu događaja politička korist dolazi pre dokaza.

Prvo optužba, pa onda istraga

To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih slučaj izaziva sumnju. U normalnom bezbednosnom postupku najpre bi usledila forenzika, zatim operativna obrada i tek onda političke izjave. Ovde se dogodilo obrnuto.

Kako prenosi Welt, odmah nakon što je Srbija objavila da je pronađen eksploziv kraj gasovoda, Orban i njegov ministar spoljnih poslova Peter Sijarto praktično su usmerili sumnju ka Ukrajini. Potom je, kako navodi isti medij, mađarska opozicija uzvratila tvrdnjama da je možda reč o predizbornom triku i mogućoj operaciji „pod lažnom zastavom“.

Sky News takođe prenosi da je Sijarto incident nazvao „pokušanim terorističkim napadom“ i dodao da se on „savršeno uklapa u obrazac stalnih ukrajinskih pokušaja da poremete ruske isporuke gasa i nafte Evropi“. Ukrajina je to odmah odbacila. Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi napisao je na mreži X: „Ukrajina nema nikakve veze s tim. Najverovatnije je reč o ruskoj operaciji pod lažnom zastavom kao delu snažnog mešanja Moskve u mađarske izbore“.

Takva reakcija ne bi sama po sebi bila dovoljna kao dokaz. Ali postaje važna kada se uklopi u širu sliku.

Upozorenja su stigla pre samog incidenta

Jedan od najupečatljivijih detalja jeste da su pojedini analitičari i opozicioni krugovi o ovakvom scenariju govorili unapred.

Mađarski novinar Sabolč Panji objavio je na mreži X da je mađarski ekspert za Rusiju Andraš Rac nekoliko dana ranije pisao o mogućem napadu pod lažnom zastavom u Srbiji.

“Ono čega smo se svi pribojavali upravo se dešava: mađarski ekspert za Rusiju Andraš Rac pisao je pre tri dana o mogućem napadu pod lažnom zastavom u Srbiji, uz podršku Rusije, usmerenom na gasovod ka Mađarskoj. Iste informacije su još pre nekoliko nedelja stigle do više novinara, uključujući i mene, iz izvora povezanih sa krugovima mađarske vlasti. Sada je Viktor Orban objavio da ga je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obavestio o ‘eksplozivima razorne moći’ pronađenim na gasovodu koji povezuje dve zemlje. Orban i njegova propagandna mašinerija već svuda šire ovu vest, dok je premijer sazvao i svoj bezbednosni kabinet”, naveo je Panji.

On je rekao da i dalje nije jasno koje bi mere vlast mogla da preduzme koristeći ovu navodnu operaciju pod lažnom zastavom kao izgovor.

“Međutim, ako se i drugi deo informacija koje smo dobili pokaže tačnim, Orban bi mogao da proglasi vanredno stanje, što bi značajno uticalo na izbornu kampanju, koju trenutno gubi, i potencijalno poremetilo organizaciju izbora zakazanih za 12. april. Opoziciona stranka Tisa povećala je prednost na 15–20 procenata, ako ne i više. Orban ih već mesecima optužuje da su ‘ukrajinski agenti’. Njegova propaganda bi vrlo brzo povezala ovu navodnu operaciju u Srbiji i sa Ukrajinom i sa strankom Tisa, u to nemam nikakve sumnje. Pozivam sve strane novinare koji prate izbore u Mađarskoj da obrate posebnu pažnju i da ne nasedaju na propagandu vlasti ili narative koje šire analitičari bliski Orbanovoj vladi, uključujući i ovde na mreži X. Situacija bi uskoro mogla postati veoma ozbiljna”, zaključio je Panji.

Tvrdnja Panjija, da su slične informacije još nedeljama ranije stizale do više novinara iz izvora povezanih sa krugovima mađarske vlasti, jeste možda i najvažniji element cele priče: kada se unapred najavi scenario koji se zatim gotovo doslovno dogodi, sumnja da je reč o spontanoj akciji postaje sve veća.

I Euromaidan Press piše da su bezbednosni stručnjaci i opozicioni političari danima ranije upozoravali na mogućnost upravo ovakve provokacije. Taj portal navodi da je opozicioni lider Peter Mađar rekao da je nedeljama dobijao upozorenja da Orban, uz rusku i srpsku pomoć, sprema operaciju pod lažnom zastavom na gasovodu blizu mađarske granice. Mađar je poručio: „Nedeljama su mnogi javno signalizirali da će se u Srbiji, na gasovodu, nešto ‘slučajno’ dogoditi za Uskrs, nedelju dana pre mađarskih izbora. I dogodilo se“.

Kada se unapred precizno opiše i mesto i politička funkcija incidenta, teško je takvu podudarnost odbaciti kao slučajnost.

Obrazac koji je već viđen

Još jedan razlog za sumnju jeste politički i propagandni obrazac koji je u regionu već viđen. Portal 444.hu podseća da se u Srbiji godinama pojavljuju slučajevi „nepoznatih počinilaca“, džakova sa oružjem, eksploziva i iznenadnih bezbednosnih pretnji koje potom bivaju snažno medijski iskorišćene. U tekstu tog portala navodi se da su „Srbija, odnosno predsednik Vučić i srpske tajne službe, u protekloj deceniji stalni akteri, naručioci i organizatori sličnih akcija“, uz ocenu da javnost sve češće prepoznaje obrazac politički korisnih „pretnji“.

Upravo ta politička korisnost je ovde ključna. Incident nije napravio najveću štetu gasovodu. Najveći efekat proizveo je u javnosti.

Orban je odmah mogao da se predstavi kao zaštitnik nacije, da pošalje vojsku na infrastrukturu, da dramatizuje pretnju i još jednom pokaže biračima da je navodno jedini koji može da zaštiti Mađarsku od spoljnog haosa. U isto vreme, njegova propaganda dobija novi materijal za priču o Ukrajini kao opasnosti po mađarsku bezbednost i cenu energije.

Rusiji bi ovakav scenario savršeno odgovarao

Ako se pogleda kome bi ovakav incident najviše koristio, odgovor je prilično jasan.

New York Times podseća da je Orban godinama unutar EU opstruisao sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini. BBC i Sky News ističu da Mađarska i dalje u velikoj meri zavisi od ruskog gasa koji stiže južnim rutama, preko Turskog toka i njegovih nastavaka. Očuvanje te zavisnosti Moskvi daje i ekonomski i politički uticaj.

Pre nekoliko dana je i veliko istraživanje u kojem je učestvovao ruski Insajder otkrilo kako je Sijarto u razgovoru sa Sergejem Lavrovim odavao i tajne EU.

Zato nije neobično što pojedini analitičari smatraju da bi Kremlj imao snažan motiv da pomogne Orbanu baš u završnici kampanje. Ako bi se izbori u Mađarskoj pretvorili iz referenduma o ekonomiji i korupciji u referendum o bezbednosti, ratu i navodnoj ukrajinskoj pretnji, Orban bi mogao da vrati deo birača koji mu izmiču.

To veoma jasno formuliše i analitički tekst mađarskog stručnjaka Andraša Raca, u kome kroz satiričnu „priču“ opisuje gotovo identičan scenario: ruska vojna obaveštajna služba zaključuje da je prekasno da se izborni rezultat preokrene regularnom kampanjom, pa osmišljava operaciju pod lažnom zastavom na gasovodu koji snabdeva zemlju „Piréziju“ gasom iz Srbije, kako bi se krivica svalila na Ukrajinu, proizvela kriza i eventualno otvorio prostor za vanredne mere. U tekstu se eksplicitno navodi da je Srbija „idealna“ lokacija jer lokalni režim održava bliske odnose i sa Rusijom i sa „Pirézijom“, pa bi mogao da „zažmuri“ tokom pripreme operacije.

Iako je taj tekst napisan u formi političke parabole, njegova logika gotovo jezivo podseća na ono što se potom dogodilo kod Kanjiže.

Konfuzne poruke iz Beograda dodatno pojačavaju sumnju

U prvim reakcijama iz Budimpešte i Beograda ton je bio dramatičan: govorilo se o eksplozivu „razorne moći“, o pretnji snabdevanju gasom i o mogućoj sabotaži. Međutim, kako su sati prolazili, priča je postajala sve nejasnija.

Prema navodima Welta, srpske vlasti su zatim počele da skreću priču u drugom pravcu: više se nije insistiralo na ukrajinskom tragu, već se pominjalo da je eksploziv američke proizvodnje i da se traga za vojno obučenim članom migrantske grupe. Kada se u tako kratkom roku promeni okvir objašnjenja, to ne deluje kao znak čvrste istrage, već kao znak improvizacije.

To dodatno hrani sumnju da se od početka više vodilo računa o političkom efektu nego o činjenicama.

“Vučić na strani Rusije, laži i autokratije”

Nezavisni analitičar Andrej Novak otišao je korak dalje i ocenio da Vučićevo učešće u ovakvoj operaciji znači da se Srbija još jednom opredeljuje za Rusiju protiv Evropske unije.

“Vučićevo učešće u operaciji pod lažnom zastavom na gasovodu prema Mađarskoj znači da je izabrao ne samo laž umesto istine i autokratiju umesto demokratije, već i Rusiju umesto Evropske unije – još jednom, možda i jednom previše – i to bi moralo da dovede do ukidanja statusa kandidata Srbije za članstvo u EU. Još više zabrinjava to što direktna umešanost Vučića može značiti da se približavamo najgorem scenariju na koji već neko vreme upozoravam: scenariju u kojem bi Orban, Vučić i bosanski Srbi, uz podršku Rusije, Kine i Trampove administracije, mogli da odvoje jugoistočnu Evropu od Evropske unije preko napada na Crnu Goru”, naveo je Novak.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare