Foto:EPA/BORIS PEJOVIC

Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, završena je pravosnažno osuđujućim presudama.

To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.

Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. godine do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gde se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.

Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.

Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.

Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nisu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.

Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nisu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je deo već zastario, nisu ni odležali.

Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).

PROČITAJTE JOŠ:

I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocenjuju da je krajnje vreme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posledica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).

Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.

U prošlogodišnjem izveštaju Evropske komisije (EK) se ocenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.

Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocenjen ocenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.

Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umesto da snose odgovornost, napredovali.

”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.

On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocenjuje rad tužilaštava. “Verujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.

Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična dela su se odnosile optužnice koje nisu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.

Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nismo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nisu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.

SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim delima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

VDT je nadležno za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne delatnosti, pripremanja dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Crne Gore i protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nisu odgovorili koliko su podneli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.

Bonus video: Crnogorski AEM zabranio TV Happy – šta kaže REM?

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar