Foto: Shutterstock

Za javnost u Srbiji bilo je iznenađenje ukidanje srpskih tablica sa oznakama gradova na Kosovu i uvođenje probnih za vozila u Srbiji, iako je to praktično bilo predviđeno pratećim dokumentima Briselskog sporazuma. Iz tog sporazuma od ukupno 15 tačaka sprovedeno je sedam, dve su delimično, a šest – koje se odnose na Zajednicu srpskih opština, i dalje nisu, naveo je u svojoj publikaciji Kosovski demokratski institut (KDI).

Ukidanje srpskih tablica sa oznakama gradova na Kosovu i uvođenje probnih za one koji dolaze iz centralne Srbije posledica je okončanja primene sporazuma koji je potpisan u Briselu prvo 2011, a zatim 2016.

Naime, tim sporazumom bila su predviđene tablice sa oznakama KS – Unmikove neutralne tablice, zatim tablice sa oznakom RKS (Republika Kosovo) i srpske tablice sa oznakama gradova koji se nalaze na teritoriji KiM, kao što su Priština, Peć, Gnjilane, Kosovska Mitrovica…

Treba podsetiti da Srbija od 2011. godine primenjuje tu meru, skida kosovske tablice na administrativnim prelazima.

Kako je ranije izjavila urednica Kosseva Tatajna Lazarević, sporazumom koji su Marko Đurić i Edita Tahiri produžili 2016. na još pet godina predviđeno je da se vrate prethodno ukinute tablice sa oznakama KS, a zatim i da ona vozila sa tablicama RKS prilikom ulaska u Srbiju moraju da stavljaju probne tablice.

Sporazumi su istekli, novi nisu sklopljeni, pa je odlukom kosovske vlade uveden reciprocitet.

Prema publikaciji Kosovskog demokratskog instituta, koja je objavljena na portalu Kossev u aprilu ove godine, sprovedeno je ukupno sedam tačaka iz Sporazuma о principima koji regulišu normalizaciju odnosa, dve su delimično, a šest koje se odnose na Zajednicu srpskih opština i dalje nisu.

ZSO – mrtvo slovo na papiru

Kosovski demokratski institut naveo je da je 2015, postignut konkretan sporazum o Opštim principima/glavnim elementima ZSO koji je potom poslat kosovskom Ustavnom sudu na razmatranje. Sud je ustanovio da se ta zajednica osniva na osnovu prvog sporazuma, ali da principi sporazuma nisu u potpunosti sa duhom Ustava.

Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose navodi za Nova.rs da je Vučić obnovio privremene organe na nivou opština 2016. godine.

Foto: N1; Dušan Janjić

“Briselski sporazum je formalno ukinuo duple institucije, ali se ispod žita, kao samostalna odluka srpskih lidera formiraju privremeni organa i njihova zajednička skupština na nivou Kosova, što je trebalo da bude neka vrsta pritiska da se formira ZSO, ali i odgovor ako dođe do podele teritorije”, kaže Janjić.

Kossev je preneo da je KDI u svojoj publikaciji naveo da je u septembru 2016. godine vlada koju je predvodio Isa Mustafa saopštila da je kompletiran Upravni tim sastavljen od predstavnika srpske zajednice koji će izraditi statut Zajednice, ali on nije podneo nacrt statuta ni kosovskoj vladi ni Briselu.
Upravljački tim je ponovo aktivirala vlada Ramuša Haradinaja 2018, kao i tokom druge polovine 2020, pošto je nastavljen dijalog u Prištini, ali ni to nije dalo rezultate.

Priznavanje diploma

Janjić je naveo da je po Briselskom sporazumu Srbija bila u obaevzi da napravi poseban postupak nostrifikacije diploma.

“To je trebalo da bude ad hok. Oni su to stavili u tekući kanal, koji je vrlo restriktivan i problematičan, jer ne prepoznaje novo školstvo. Oni ne priznaju nijedan master koji nije urađen bez 18 meseci rada”, rekao je on.

Aleksandar Vucic
Aleksandar Vučić Foto:FoNet/Božana Pavlica

O priznavanju dipoma nedavno je govorio predsednik Aleksnadar Vučić. On je podsetio da je taj sporazum potpisan 2011.

“Problem je, mi ćemo da priznamo sve njihove diplome ali oni neće da priznaju naše, zato što je Prištinski univerzitet srpski teroristički univerzitet. Sporazum o diplomama može deset godina da postoji, oni neće da ga usvoje“, rekao je Vučić.

Regionalni komandir policije

Dušan Janjić kaže da su u potpunosti ispunjeni samo sporazumi koji se odnose na katastar i integraciju Srba u pravosuđe, policiju, lokalne vlasti i republičke.

“Kada je u pitanju policija još nije imenovan regionalni direktor i tu verovatno radi opstrukciju Priština. Verovatno imaju provere i ne prihvataju one koje su radili u Miloševićevoj i drugim policijama. Imate v.d. regionalnog direktora, koji nema ovlašćenja kao direktor. Primera radi, dolazak specijalnih jedinica policije trebalo bi da bude njemu najavljen, a njega nema”, kaže Janjić.

I KDI je naveo da je sporazumom regulisano pitanje integrisanja sudova u pravni sistem Kosova, te da je ta tačka primenjena.

„Pravosudne institucije su počele da funkcionišu relativno dobro na Severu. Tehnička pitanja, poput nedostatka profesionalnog prevođenja ili čak osoblja i dalje ometaju rad sudova u punom kapacitetu. Do sada je ukupno 40 sudija, 11 tužilaca i 156 administrativnih službenika iz srpske zajednice integrisano u pravosuđe“, dodaje se u publikaciji objavljenoj u aprilu ove godine.

Lokalni izbori – “građani nisu mogli da glasaju slobodno”

KDI je naveo da je primenjena i tačka Sporazuma o održavanju lokalnih izbora na Severu Kosova 2013. godine, uz ocenu da su postojali mnogi izazovi.

„Lokalni izbori održani su 3. novembra 2013. godine, uključujući i opštine sa srpskom većinom na Severu pod upravom CIK-a a sprovodio ih je OEBS“, podseća KDI.

Demokratija na delu nadgledala je ove izbore i ocenila da se „remeti napredak procesa u opštinama na severu, i da građani tog dela nisu mogli slobodno da glasaju“.

Kossev je naveo da se u izveštaju KDI ne pominje razbijanje biračkih kutija u Severnoj Mitrovici, ostavka tek izabranog gradonačelnika u drugom krugu, ubistvo kandidata za gradonačelnika u predizbornoj kampanji trećeg kruga takođe u Mitrovici i hapšenje u istoj predizbornoj kampanji još jednog kandidata za gradonačelnika, čime je praktično ostao da trči predizbornu trku samo jedan kandidat, koji je i postao gradonačelnik.

2017. godine održani su i drugi lokalni izbori na Kosovu.

Energetika i telekomunikacija

KDI navodi da kada je reč o energetici, i dalje postoje sporna pitanja između dve strane – „poput kontrole trafostanice Valač koja koči normalizaciju energetske situacije u severnom delu Kosova“.

U publikaciji se ocenjuje da Beograd i Priština još uvek nisu zaključili dogovor o poštanskim uslugama.

„2017. godine dijalog između delegacija u vezi sa ovim sporazumom je zaustavljen, dok nije bilo rasprave u vezi sa poštanskim uslugama, iako je sporazumom drugačije definisano“, navodi se u publikaciji.

BONUS VIDEO Vojnici Kfora na Jarinju

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar