Foto:shutterstock; promo

Srpski ekonomisti saglasni su da bi ulazak četvrtog operatera na tržištu mobilne telefonije doprineo većoj konkurenciji na srpskom tržištu. Isto tako naši sagovornici ocenjuju i kao paušalnu izjavu ministarke za telekomunikacije Tatjane Matić o tome da su tri mobilna operatera dovoljna u Srbiji, jer "ona to ne može da zna", kao i da uvek treba podsticati konkurenciju.

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić nedavno je na diskusiji koju je organizovala Američka privredna komora kompaniji navela kako su tri operatera mobilne telefonije u Srbiji dovoljna za naše tržište, a što je odmah izazvalo i reakciju SBB-a koji je ocenio da im je ministarka na taj način „nametnula ulogu nepoželjnog investitora“ i dodao da ne postoji razlog da Srbija odbije ulaganje u mobilnu telefoniju.

Naši sagovornici saglasni su da ne treba ograničavati tržište mobilne telefonije već da na njemu treba biti što više kompanija kako bi i konkurencija bila veća, što, po njihovim ocenama, vodi i boljim ponudama i cenama za građane.

Ekonomista Ljubomir Madžar za Nova.rs ocenjuje da bi situacija na tržištu mobilne telefonije u Srbiji mogla da bude utoliko bolja ukoliko bi na njemu bio veći broj aktera.

Što je više aktera, to je tržište bliže idealu potpune konkurencije, poručuje Madžar za naš portal.

Upravo zato država bi trebalo da se potrudi da bude što veći broj igrača na tržištu, a da država stavljanjem prepreka za nastup SBB-a radi, kako ocenjuje naš sagovornik, suprotno od onog što bi trebalo da radi.

Madžar ističe da veća konkurencija znači niže cene ili bar sporije rastuće cene.

„Druga stvar je poboljšanje kvaliteta jer firme konkurišu i svojim kvalitetom, a treća stvar je da veći broj akter na tržištu znači širi opseg raznih informacija, a to je dobro za javnost“, poručuje Madžar.

Upitan da prokomentariše izjavu ministarke trgovine, turizma i telekomunikacije Tatjane Matić, Madžar kaže da ona ne može da zna da li je to dovoljno i ocenjuje da ne bi bilo dovoljno ni da ih je četiri ili pet.

Jedino u šta možemo da budemo sigurni to je da, kako tvrdi Ljubomir Madžar, veći broj operatera je bolje rešenje nego manji.

Ljubomir Madžar Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs

U ovoj oceni saglasan je i ekonomista i konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević koji ne zna kako je ministarka Matić došla do tog zaključka.

Da bi razvili konkurenciju ne treba onda ograničavati ulazak drugih u pružanju usluga iste vrste, ocenio je Kovačević za Nova.rs.

U situaciji razvijene konkurencije ponuđači se trude da obore cene i naprave povoljnije uslove za same građane, stav je našeg sagovornika.

„Mislim da je prilično promašena izjava ministarke Matić i očito se radi o nečemu sasvim drugom, da iz nekog razloga neko želi da odredi ko će biti, a ko neće biti za to“, kaže Kovačević.

Milan Kovačević Foto:N1

On je podsetio i na početak razvoja tržišta mobilne telefonije u Srbiji kada je bio jedan operater i kada su cene bile, kako navodi, ogromne.

„Mi smo prvo imali monopol Mobtela i imali smo ogromne cifre da plaćamo, onda je Telekom počeo da se bavi mobilnom telefonijom i na taj način je prestao monopol, pa je došao duopol i cene su odmah posle toga kod nas postale povoljnije. Mislim da je to sasvim logično i da je to prosto i ekonomska teorija dokazala. Naime, ako hoćete da se trude oni koji pružaju neke usluge onda im treba pustiti konkurenciju, ali ako je monopol, duopol ili mali broj operatera onda postoje mogućnosti da se oni dogovaraju o cenama i da deluju štetno kao monopol, iako nije monopol na tržištu“, navodi Kovačević.

Upitan da li na takav način država vrši opstrukciju SBB na srpskom tržištu,  Kovačević navodi da je u Srbiji veliki broj odluka države „u funkciji očuvanja položaja postojeće vlasti“.

Naš sagovornik ističe da je za građane važnije i korisnije da imamo transparentniji rad izvršne vlasti i više mogućnosti.

Advokat Rodoljub Šabić je za Nova.rs ocenio izjavu Tatjane Matić kao „paušalnu“ i naveo da bi takve navode trebalo potkrepiti ozbiljnom argumentovanom analizom.

Šabić ističe da smo poslednjih nekoliko godina svedoci, kako kaže, neobičnih akcija Telekoma Srbije na polju telekomunikacija.

Rodoljub Šabić Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

„Koliko juče, bili smo svedoci one transakcije između Telekoma Srbije i Pošte vezano za preuzimanje Pošta NET-a koje je potpuno netransparentno i to još za nepoznatu cenu, a i direktorima obe firme nije jasno šta je ko kupio, a šta ko prodao. To je sve ispod ozbiljnog nivoa. Iznad svega stoji sumnja da zapravo se tu malo zasniva na principa slobodne ekonomije i konkurencije. Sve to snažno asocira na jednu intervenciju vlasti u smeru i da to ne bi trebalo da radi“, podseća Šabić.

Naš sagovornik kaže da država treba da stvara prostora za veću konkurenciju na tržištu mobilne telefonije, a ne da ograničava pristup nekom operateru koji bi mogao da svojim prisustvom dovede do situacije povoljnije za potrošače i građane.

Urednik portala „Nova ekonomija“ Mateja Agatonović je naveo da je prema podacima konsultantske kompanije https://cable.co.uk/ , Srbija na 13. mestu po prosečnoj ceni gigabajta u mobilnom saobraćaju u Evropi (računajući od 39 država).

„Ispred nas su zemlje sa uporedivim BDP po glavi stanovnika, kao što su Severna Makedonija ili Belorusija, ali i znatno bogatije države, poput Italije, Francuske, Danske, Austrije…“, kaže Agatonović.

On ističe da bi dodatna konkurencija potencijalno smanjila cenu krajnjim potrošačima.

„Većina država u regionu ima po tri velika operatera, tako Hrvatska sa tri miliona stanovnika manje od Srbije ima tri velike kompanije koje pružaju mobilne usluge, ali postoje i odstupanja, poput  Mađarske. Ocena da li je tri operatera dovoljno, premalo ili previše valjalo bi potkrepiti na primer strateškim dokumentima“, rekao je Agatonović za Nova.rs.

Mateja Agatonović Foto:Nova S

Izvršni direktor SBB kompanije Milija Zeković reagovao je nakon izjave Tatjane Matić navodeći da ova firma još u februaru RATEL-u, ali i Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija poslala Studiju koju su izradili renomirani eksperti i ukazali da su korisnici mobilne telefonije u Srbiji u nepovoljnom položaju u odnosu na građane u regionu, jer plaćaju, kako je naveo, višestruko veće cene za mnogobrojne usluge.

„Relevantne evropske studije ukazuju na to da je cena telekomunikacionih usluga na tržištima na kojima posluje četiri i više operatora 20 odsto niža u odnosu na one gde posluje tri. Ulazak novih operatora uvek je i izazov za konkurenciju, a korist bi imali i građani koji bi dobili pristup kvalitetnijoj usluzi po pristupačnijim cenama. SBB posluje kao deo United Grupe u okviru koje posluju vodeći operatori sa najbržom mobilnom mrežom u Evropi, kontinuriano ulaže u razvoj inovatovnih usluga na svim tržištima na kojima posluje, a samo u Srbiji država onemogućava SBB kompaniji da investira i građanima omogući bolju ponudu na tržištu“, rekao je Zeković.

On je naveo da im se do danas niko nije zvanično obratio povodom Studije koju su predali, ali dodaje da im je posle ranije izjave ministarke Matić „jasno da država zabranjuje ulazak novog mobilnog operatora na tržište Srbije“.

Foto: Sbb

Zeković ističe da je nezabeleženo da jedna evropska zemlja otvoreno najavi da jedna zainteresovana strana uopšte ne može da učestvuje u, kako kaže, javnom nadmetanju, suprotno svim pravilima slobodnog tržišta.

„Kompanija SBB je zahtev za pokretanje 5G aukcije i želju da investira javno objavila početkom godine, ali su naša pitanja ostala bez zvaničnog odgovora, tako da ne znamo da li je ozbiljno izrađenu Studiju iko iz Ministarstva i pročitao. Ne razumemo ni tvrdnje Tatjane Matić da Ministarstvo ne može da čeka 10 godina da neko od telekomunikacionih operatora izgradi infrastrukturu. SBB je u javnom pozivu RATEL-u jasno predočio plan širenja mreže u narednih 5 godina nakon dobijanja dozvole i podvukao mogućnost širenja mreže i izgradnju infrastrukture na oko 1.000-1.400 lokacija godišnje, te naveo realistično pokrivanje koje je uobičajeno za nove operatore koji ulaze na tržište. Da je neko od zaposlenih u Ministarstvu zaista pročitao Studiju i odgovore SBB-a na javnom pozivu, mogao je da prenese ministarki da postoji jasan plan naše kompanije da u 18 meseci od dobijanja dozvole započne sa pružanjem usluge, pa korisnici uopšte ne bi trpeli“, naveo je Zeković.

Bonus video – Ksenija Bulatović, direktorka prodaje SBB

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare