Foto:TANJUG/ POKRAJINSKA VLADA AP VOJVODINE/ ANDREJ PAP

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pohvalio se time da je Srbija 2021. završila sa višom stopom stranih direktnih investicija nego rekordnu 2019. godinu, sa 3,9 milijardi evra direktnih investicija. Ipak, naši sagovornici, ekonomisti i eksperti za strana ulaganja konstatuju da nemamo baš čime da se tako oholimo i hvalimo. Oni konstatuju da je bilo investicija koje su bila čak na štetu Srbije.

„Za veliki deo stranih ulaganja mi podmićujemo ulagače da bi došli kod nas. Ukupan saldo koristi koju imamao od toga nije veliki. Ima i nekih investicija kojima mi gubimo, gde bi bilo bolje da ti investitori na kraju nisu došli“, kaže za Nova.rs konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević.

On podseća da postoje brojni primeri investicija koje nisu opravdale očekivanja i donele profit. Kao primer navodi i Beograd na vodi.

„Više od milijardu je vrednost placa, imamo i zajedničko preduzeće u koje smo uložili novac da bismo dobili samo trećinu, a nemamo korosti od toga“, konstatuje Kovačević.

„To je skup način dolaženja do privredne aktivnosti. To što su oni vlasnici koštaće nas kroz dividende. Kad-tad imaćemo veći odliv nego da smo uspeli da razvijemo domaću inicijativu. Ukupan profit bi ostajao u zemlji, a ovako odlazi u inostranstvo. Imamo snažan lobi stranih ulagača koji nam postepeno smanjuje ekonomski suverenitet“, upozorava stručnjak.

On primećuje da smo deklarisali pogrešnu politiku prema stranim ulagačima.

„Predsednik je deklarisao da ćemo mi stranim ulagačima dati povoljnije uslove nego bilo koja druga zemlja. Zato su nam i dođla strana ulaganja koja zapošljavaju malo i uglavnom nekavalifikovanu radnu snagu. samo malo parče neke nove vrednosti od takvih investicija ostaje nama“, zaključuje Kovačević.

Naš sagovornik ima i savet za državu, kako da se slične greške i propusti ne ponavljaju.

„Država bi trebalo da, ulazeći u stravana ulaganja, uvek napravai jednu studiju izvodljivosti. Ako je reč o fabrici odmah treba da se zna koliko će biti zaposleno, šta će se uvoziti, šta će se izvoziti i šta je tu naša korist“, objašnjava Kovačević.

On smatra da nije dobro za jednu zemlju da njena insustrija bude pretežno u stranom vlasništvu.

Ekonomista Dušan Nikezić smatra da su dobrodošli svi strani investitori koji donose nove tehnologije i otvaraju kvalitetna i dobro plaćena radna mesta. Ipak, primećuje da je u poslednjih deset godina takvih malo, pa je, smatra Nikezić, samim tim i predsednikova izjava da „strane investicije znače više posla, više plate i penzije“ netačna.

„Rad preko lizing agencije, u 12-satnim smenama, vikendom ili u pelenama ne može nazvati radnim mestom, već modernim ropstvom. Ni plate nisu više, jer su strani investitori, koji dolaze isključivo zbog niskih plata, uveli sistem u kome je osnovna plata minimalac, a platu od 350 do 400 evra ljudi zarađuju teškim radom u smenama i nehumanim uslovima. Konačno, penzije su u Srbiji danas realno niže nego što su bile 2012. godine jer ih je inflacija u potpunosti obezvredila, pa penzioneri danas za svoju penziju mogu da kupe manje hrane, lekova i drugih potrepština nego pre 10 godina“, navodi Nikezić.

Naš sagovornik kao dodatni problem vidi i činenicu da ćemo i ove godine iz budžeta izdvojiti 170 miliona evra strane investitore, koji najčešće ne donose nove tehnologije, ne ulažu u Srbiju, ne poštuju naše zakone i nemaju obzira za našu prirodu, a radnicima isplaćaju platu koja je manja od minimalne potrošačke korpe.

„Zar ne bi bilo bolje da smo umesto toga pomogli 1.700 domaćih firmi sa po 100.000 evra, koje bi zaposlile više ljudi, sa boljim platama, koristile domaće sirovine, a zarađeni novac ponovo uložile u srpsku privredu?“, pita se Nikezić.

Bonus video: Ko bolje ispunjava želje, Deda Mraz ili Vučić

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare