Oglas

aleksandar vucic ljut i eu zastava
Foto:shutterstock; EPA/andrej Cukic

Na putu Srbije ka EU glavni kočničar je Aleksandar Vučić: Predsednik čini sve da svojim biračima Evropu predstavi kao neprijatelja

16. jul. 2026. 09:30

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić deklarativno se još uvek zalaže za evropske integracije, ali paralelno sa tim svojski se trudi da građani omrzu tu istu Evropsku uniju. Tu predsednik ne bira ni reči ni sredstva. Evroposlanike je nazivao ološem, pojedine evropske zemlje optužuje da finasiraju “obojenu revoluciju” u Srbiji i žele da ga skinu sa vlasti, a sada je Evropljane optužio i za propast investicije familije američkog predsednika Donalda Trampa u Beogradu. Nemanja Todorović Štiplija, urednik portala EWB, ocenjuje da to nije slučajno jer mu takva komunikacija omogućava da formalno zadrži evropske integracije kao strateški cilj, dok istovremeno proizvodi nepoverenje prema EU i priprema opravdanje za izostanak reformi.

Oglas

Dok četiri zemlje kandidaa za pristupanje Evropskoj uniji u jednom danu, popularno nazvanom Super utorak za EU, objavljuju napredak na evropskom putu, predsednik Srbije optužuje Evropu za propast projekta izgradnje hotela pod brendom američkog predsednika Donalda Trampa u Beogradu.

“Evropljani minirali Trampov projekat u Beogradu”

Naime, Aleksandar Vučić je u intervjuu za "Fajnenšel tajms" izjavio da je potcenio otpor Evropske unije većem američkom ekonomskom prisustvu u regionu.

Naveo je da je EU podržavala protivnike investicija kao što je izgradnja luksuznog poslovno-stambenog kompleksa u centru Beograda na mestu nekadašnjeg Generalštaba, a sve u realizaciji kompanije povezane sa Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

1718823795-vucic02-1024x604.jpg
Džared Kušner i Aleksandar Vučić Foto:Screenshot/Instagram/buducnostsrbijeav

"Nisam shvatio koliko je Evropi važno da Amerikancima pokaže ko je pravi gazda na kontinentu. EU vodi računa o sopstvenim interesima. Zar stvarno mislite da bi bili oduševljeni kada bi američki investitori ovde preuzeli njihovo mesto?", poručio je Vučić.

To je samo poslednji primer kako predsednik Srbije, koji se deklarativno zalaže za pridruživanje zemlje Evropskoj uniji, istovremeno koristi svaku priliku da tu istu Evropu omrzne svojim građanima.

“Od Srbije se uvek traži nešto više”

Nekoliko dana ranije Vučić je, procenjujući da su male šanse da se u pregovorima EU i Srbije otvori klaster tri, istakao da napredovanje na evropskom putu nije pitanje zasluga, jer se za Srbiju, koja je po njegovim rečima, ispunila sve što se traži, uvek postavlja zahtev više.

Naravno, stanje na terenu je totalno drugačije, jer brojke pokazuju da je Srbija do sada ispunila oko 35 odsto reformi iz Plana rasta EU, a Albanija i Crna Gora oko 80 odsto.

Međutim, predsednik Srbije to ne saopštava građanima, već svaku priliku koristi da prikaže kako pored svog njegovog zalaganja za pristup Uniji, u toj istoj EU postoje zemlje koje otvoreno pomažu njegove političke protivnike i čine sve da ga sruše sa vlasti. A sve to, prema njegovom tumačenju, jer su ljubomorni na politiku koju vodi i uspeh koji Srbija na čelu sa njima postiže.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni portala European Western Balkans, ocenjuje za Nova.rs da je već godinama primetno da Aleksandar Vučić koristi potpuno različite narative za domaću i međunarodnu javnost.

Potvrđuje da se predsednik Srbije pred evropskim zvaničnicima predstavlja se kao garant stabilnosti i evropskog puta Srbije, dok u obraćanjima građanima “gotovo svakodnevno optužuje evropske države da podržavaju njegove političke protivnike, žele da ga sruše sa vlasti ili navodno sprečavaju uspeh Srbije”.

Primećuje da smo sada dobili i treću verziju, namenjenu američkoj javnosti, Vučića kao intelektualca, književnika i svojevrsnog filozofa religije.

“Sistemski se proizvodi nepoverenje prema EU”

“Takva komunikacija nije slučajna. Ona omogućava vlasti da formalno zadrži evropske integracije kao strateški cilj, dok istovremeno sistematski proizvodi nepoverenje prema Evropskoj uniji i priprema opravdanje za sopstveni izostanak reformi. Kada nema napretka, građanima se ne govori o stanju demokratije, vladavini prava, medijima i institucijama, već o tome ko Srbiju voli, ko ne voli predsednika i ko je navodno ljubomoran na uspehe zemlje”, ističe Nemanja Todorović Štiplija.

Nemanja Todorović Štiplija foto FoNet Milica Vučković (3).jpg
Nemanja Todorović Štiplija / FoNet Milica Vučković

Problem, međutim, kako napominje sagovornik Nova.rs, nije samo u vlastima u Beogradu, jer, kako navodi, “evropske institucije i pojedine velike države članice godinama nisu pronašle odgovarajući odgovor na tu politiku”.

“Antievropska i šira antizapadna kampanja u Srbiji često se pojednostavljeno pripisuje ruskom uticaju, iako njen najvažniji izvor predstavljaju mediji pod kontrolom vladajuće strukture i poruke koje dolaze od najviših državnih funkcionera. Imao sam nadu da će EU promeniti pristup, ali zasad ne vidimo dovoljno jasan i dosledan zaokret”, iskren je Nemanja Todorović Štiplija.

Upozorava da dok se u Srbiji raspravlja o tome gde je predsednik Srbije sedeo na tribinama u Parizu i koliko je bio udaljen od Emanuela Makrona, druge države napreduju.

“Vučić bi od EU legitimitet, ali ne i reforme”

Podseća da je Albanija već zatvorila više pregovaračkih poglavlja od Srbije, kao i da je Crna Gora zatvorila već 18. Ocenjuje da je cilj Crne Gore da pregovore završi do kraja 2026. veoma ambiciozan, ali je postao politički relevantan, kao i perspektiva članstva oko 2028. godine. Istovremeno, Ukrajina i Moldavija, kako dodaje naš sagovornik, sve se jasnije pozicioniraju kao važni predvodnici nove faze proširenja.

Aleksandar Vučić usa_prijem_02072026_0052.JPG
Foto: Antonio Ahel/ATAImages

“Zato je teško pobeći od zaključka da najveća prepreka evropskom putu Srbije više nije nedostatak evropske perspektive, već politika vlasti koja članstvo u EU želi kao međunarodni legitimitet, ali ne i kao proces demokratske i institucionalne transformacije zemlje”, zaključuje Nemanja Todorović Štiplija.

Na tragu tog zaključka da je Vučić najveća prepreka na evropskom putu Srbije je i sve više predstavnika evropskih institucija, posebno u Evropskom parlamentu.

Andreas Šider poslanik Evropskog parlamenta iz redova socijaldemokrata na nedavno sednici tog tela Unije otvoreno je rekao da na putu Srbije u EU “postoji problem koji ima ime, a to ime je Aleksandar Vučić”.

Evroposlanike nazvao ološom

Međutim, dok je takav stav od ovog socijaldemokrate i očekivan, jer je on više puta da sada kritikovao politiku predsednika Srbije, interesantno je da su prema Aleksandru Vučiću sve oštriji i poslanici Evropske narodne partije (EPP), čiji je SNS pridruženi član i koji su do sada imali dosta razumevanja za stavove zvaničnog Beograda.

Tako je, recimo, Davor Ivo Štir istakao da bi u Evropskom parlamentu trebalo da budu iskreni da se “Srbija neće uskladiti sa EU uskoro, jer za to ne postoji politička volja”.

"Iako EU prihvata tu odluku, Srbija treba da shvati da na taj način neće zabeležiti napredak u članstvu - ako zadržava prijateljske odnose sa neprijateljima EU", ocenio je Štir.

Ne znamo da li će ove izjave hrvatskog poslanika iz EPP imati uticaj na njegov status u provladinim medijima u Srbiji, pošto je njegov zemljak Tonino Picula, iz grupe socijaldemokrata, koji je inače i izvestilac EP za Srbiji, već izvesno vreme predmet medijskog linča zbog kritika na Vučićev račun.

Vučič, da podsetimo, u svojim nastupima nije štedio ni Evropske zelene, koji su takođe posle pada nadstrešnice Železničke stanice ukazivali na probleme u Srbiji.

Tako je prisustvo njihove delegacije na velikom protestu u Novom Sadu 5. Septembra prošle godine bilo je povod za predsednika Srbije "najgorim evropskim ološem".

"Evropski ološ koji je došao da ruši našu zemlju, niste ni ološ nego ste gore od toga", poručio je Vučić u obraćanju javnosti u noći protesta.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare