Oglas

Interventional,Cardiology.,Male,Surgeon,Doctor,At,Cardiac,Catheterization,Laboratory,Room.
Foto.:shutterstock
Foto.:shutterstock

Interventna radiologija

autor:
01. dec. 2025. 15:56
>
28. nov. 2025. 16:00

Tokom poslednje decenije, način lečenja mnogih bolesti značajno se promenio. Danas se brojna stanja mogu lečiti bez velikih hirurških rezova, dok za neka, rez uopšte nije potreban. Interventna radiologija koja tako nešto omogućava, jedna je od oblasti koja se najbrže razvija u savremenoj medicini.

Oglas

Interventna radiologija iz tog razloga nudi veoma efikasna rešenja za širok spektar stanja. Acibadem je prihvatio ovaj revolucionarni pristup lečenju.

Na Odeljenju za interventnu radiologiju Acibadem, svaka procedura izvodi se najsavremenijim tehnikama zasnovanim na dokazima, uz podršku bogatog stručnog znanja i višegodišnjeg iskustva.

Najčešće procedure u interventnoj radiologiji

Procedure interventne radiologije mogu se primeniti i za postavljanje dijagnoze i za lečenje. U nekim stanjima se koriste kao jedina metoda lečenja, dok se u drugim slučajevima mogu kombinovati sa hirurškim pristupom. Glavna područja primene interventne radiologije su lečenje dve glavne grupe bolesti: vaskularni poremećaji i karcinomi.

Vaskularne procedure u interventnoj radiologiji izvode se pristupom kroz venu ili arteriju i vođene su naprednim opcijama snimanja kao što je angiografija. Blokirane ili sužene arterije u skoro svakom delu tela, osim srca, mogu otvoriti interventni radiolozi. U zavisnosti od mesta tretmana, balon kateter ili stent mogu se koristiti za obnavljanje protoka krvi. Ove procedure mogu se primeniti na mnoge delove tela, uključujući jetru, bubrege, mozak, kao i arterije i vene ruku i nogu. Na primer, stentiranje karotidne arterije se koristi za lečenje stenoze karotidne arterije i pomaže u sprečavanju moždanog udara. Postavljanjem stenta u karotidnu arteriju može se povećati protok krvi u mozak. Angioplastika u arterijama nogu može ublažiti bol i poboljšati hodanje kod pacijenata sa perifernom arterijskom bolešću. Slično tome, stentiranje bubrežne arterije može poboljšati snabdevanje bubrega krvlju i pomoći u kontroli visokog krvnog pritiska. U nekim slučajevima, lečenje podrazumeva blokiranje arterija umesto njihovog otvaranja. Ova metoda, nazvana embolizacija, koristi se za stanja kao što su aneurizme i arteriovenske malformacije u cerebralnim arterijama. Pošto ove abnormalnosti nose rizik od rupture i krvarenja u mozgu, embolizacija se može izvršiti pre nego što dođe do ozbiljnih komplikacija. U odgovarajućim slučajevima, umesto hirurškog klipovanja aneurizme ili uklanjanja arteriovenskih malformacija, embolizacija predstavlja minimalno invazivnu alternativu u lečenju.

1764340522-shutterstock_1857411814-1024x683.jpg
Foto:shutterstock | Foto:shutterstock

Za lečenje i upravljanje onkološkim stanjima, interventna radiologija nudi nekoliko naprednih metoda. Jedna od opcija je ablacija, u kojoj se tumori uništavaju korišćenjem radiofrekventne energije, mikrotalasne energije ili tehnika zamrzavanja. Ovaj pristup može se primeniti kod određenih pacijenata sa tumorima jetre, bubrega, pluća i kostiju. Druga metoda je embolizacija, tokom koje se tanki kateteri ubacuju u krvne sudove koji hrane tumor a zatim zatvaraju posebnim materijalima. Na ovaj način se smanjuje ili potpuno blokira snabdevanje tumora krvlju a procedura se najčešće koristi u lečenju tumora jetre. U pojedinim slučajevima, hemoterapija (TACE) ili radioterapija (TARE) takođe se mogu direktno primeniti u lečenju tumora jetre putem krvotoka.

Biopsije se mogu bezbedno izvoditi na različitim organima korišćenjem tankih, specijalizovanih igala vođenih ultrazvukom, CT skenerom ili magnetnom rezonancom. Primeri uključuju biopsije jetre, bubrega, pluća, štitne žlezde, pankreasa i kostiju.

Drenaža je još jedna uobičajena procedura koju izvode interventni radiolozi. Ona omogućava drenažu apscesa, ciste ili hematoma iz organa kao što su pluća, abdomen ili bubrezi.

U nekim slučajevima, problemi sa urinarnim traktom mogu sprečiti odvod urina iz bubrega, što dovodi do hidronefroze (otoka bubrega). Da bi se ovo rešilo, može se izvršiti perkutana nefrostomija, u kojoj se tanka cev postavlja kako bi se urin direktno odvodio iz bubrega.

Interventne radiološke procedure mogu biti korisne i za pacijente sa širokim spektrom drugih stanja, uključujući proširene vene, dijabetsko stopalo, probleme sa pristupom hemodijalizi, bolesti žučne kese i žučnih kanala i gastrointestinalne poremećaje.

Prednosti interventne radiologije

Procedure u okviru interventne radiologije mogu da dopru i leče teško pristupačna obolela područja zahvaljujući posebnoj opremi kao što su kateteri i igle, i tokom kojih nema potrebe za hirurškim rezom. Ceo postupak izvodi se uz podršku naprednih metoda snimanja kao što su CT, angiografija, magnetna rezonanca i ultrazvuk. Glavne prednosti interventne radiologije obuhvataju:

• U većini slučajeva nema potrebe za opštom anestezijom: Procedure se obično izvode pod sedacijom i analgezijom, lakšim i jednostavnijim oblikom anestezije.

• Minimalna invazivno: Pošto nema potrebe za pravim rezom, integritet tela je očuvan, što značajno smanjuje dalje rizike od infekcije i komplikacija.

• Visoka preciznost: Procedure se izvode pod vođstvom visokokvalitetnih sistema za snimanje, što obezbeđuje tačnost.

• Brži oporavak: Pacijenti se često mogu vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima odmah ili u roku od jednog do dva dana.

• Kraći boravak u bolnici: U poređenju sa tradicionalnom hirurgijom, period boravka u bolnici je znatno kraći.

U Acibademu pažljivo pratimo sva najnovija dostignuća u medicini i integrišemo ih u naše dijagnostičke i terapijske strategije. Iz tog razloga, interventna radiologija je ključni deo naših strategija u bolnicama gde procenjujemo i koristimo svaku moguću opciju lečenja za dobrobit naših pacijenata.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare