Postoje namirnice za koje dobro znate da bi trebalo da ih jedete češće da biste podržali zdravlje creva – poput povrća bogatog vlaknima, celih žitarica i voća. Verovatno ste već čuli i da hrana bogata probioticima ima sličan efekat.
Naučne studije pokazuju da creva u kojima bujaju dobre bakterije (tzv. probiotici) znače jači imunitet, manji rizik od gastrointestinalnih bolesti i određenih vrsta raka. Namirnice bogate probioticima čak podržavaju i zdravlje srca, smanjujući rizik od hipertenzije i srčanih oboljenja.
Znate sigurno da su kimči i kiseli kupus prepuni probiotika. Ali šta je sa kiselim krastavcima? Sam naziv se vezuje za kiseljenje, metodu konzerviranja hrane koja sprečava rast bakterija. Da li to znači da su i oni superhrana za creva? I ako jesu, šta se dešava kada ih jedete svaki dan?

Prema rečima dr Robin Čutkan, gastroenterološkinje i autorke knjige The Anti-Viral Gut, korist od kiselih krastavaca zavisi od toga kako su pripremljeni. Postoje dve glavne vrste: fermentisani i oni „obični“, ukiseljeni u sirćetu.
„Krastavci ukiseljeni sirćetom ne sadrže korisne bakterije jer ih sirće uništava. Fermentisani krastavci, s druge strane, prave se u salamuri (slanoj vodi) i prolaze prirodan proces fermentacije koji povećava sadržaj dobrih bakterija, čineći ih pravim probiotikom“, objašnjava dr Čutkan.
Dakle, za zdravlje creva bolji su fermentisani krastavci.
„Oni mogu biti veoma korisni za zdravlje probavnog sistema, dok oni u sirćetu, iako zdrava užina, nemaju isti efekat na creva“, dodaje ona.
Dr Megan Rosi, dijetetičarka i naučnica koja se bavi zdravljem creva, potvrđuje isto. Ona objašnjava da fermentacija, za razliku od samog dodavanja sirćeta, donosi više koristi upravo zbog živih mikroba koji učestvuju u procesu. Tokom fermentacije nastaju i bioaktivni peptidi za koje je dokazano da snižavaju krvni pritisak, a pojedini mikrobi mogu čak da proizvode i vitamine.
Upravo zato fermentisani krastavci imaju veću „mikrodiverzitet“ i smatraju se najboljim izborom za creva.

Ako odlučite da svakodnevno jedete fermentisane krastavce, stručnjaci kažu da to može pozitivno da utiče na vaša creva. Ako trenutno imate problema sa gasovima, nadimanjem ili zatvorom, njihovo uvođenje u ishranu može ublažiti simptome. Tome doprinosi i vlakno koje sadrže, ne samo probiotici.
I dr Čutkan i dr Rosi naglašavaju da svakodnevno konzumiranje fermentisanih kiselih krastavaca može smanjiti i upale u organizmu. Na primer, istraživanje sa Stenforda pokazalo je da ishrana bogata fermentisanom hranom povećava raznovrsnost mikroba u crevima, što je povezano sa smanjenjem rizika od preko 70 hroničnih bolesti, ali i sa smanjenjem upalnih markera u telu.
Međutim, postoji i upozorenje: fermentisani krastavci su često veoma slani, pa ih treba jesti umereno. Previše soli može biti štetno za zdravlje srca, posebno kod osoba sa visokim pritiskom ili porodičnom istorijom srčanih bolesti.
Standardna porcija iznosi pola šolje i sadrži između 12 i 14 milijardi CFU (kolonija-formirajućih jedinica) bakterija mlečne kiseline, koje obnavljaju crevnu floru. To je više nego kod mnogih probiotskih suplemenata iz prodavnica zdrave hrane!
Fermentisani kiseli krastavci mogu biti dragoceni za zdravlje vaših creva, smanjuju upale, ublažavaju probavne smetnje i obnavljaju mikrofloru. Ipak, važno je da birate prave (fermentisane, a ne one u sirćetu) i da ih jedete umereno zbog visokog sadržaja soli. Tako ćete podržati i svoja creva i svoje srce.