Oglas

Lupanje srca
Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia / HRT

Doktor Milan Mazalin otkriva kada treba odmah da idete kod lekara ako vam srce pojačano lupa

05. sep. 2026. 08:13

Lupanje srca kada se iznerviramo može da bude veoma neprijatno, posebno kada se pojavi iznenada i kada osoba ranije nije imala slične tegobe. Tada se često javlja i strah da bi ubrzan ili snažan rad srca mogao da bude znak ozbiljnijeg problema, pa čak i srčanog udara.

Oglas

Upravo sa takvom dilemom javila se 43-godišnja žena koja je primetila da joj poslednjih nekoliko meseci, svaki put kada se uznemiri ili iznervira, srce počinje snažno da lupa. Zbog straha od infarkta zanimalo ju je koje bi preglede trebalo da obavi kako bi proverila da li je sa srcem sve u redu.

Na pitanje je odgovorio dr Milan Mazalin, specijalista opšte medicine iz Zagreba za portal "Živim".

Kako objašnjava, ubrzano ili snažno lupanje srca tokom stresa veoma je česta pojava i najčešće je posledica delovanja hormona stresa, koji ubrzavaju rad srca.

Sama činjenica da se tegobe pojavljuju upravo u trenucima uznemirenosti, prema njegovim rečima, više govori u prilog reakciji organizma na stres nego srčanom udaru.

Ipak, budući da su se simptomi pojavili tek poslednjih meseci i ponavljaju se, dr Mazalin savetuje razgovor sa lekarom opšte medicine. Nakon pregleda lekar može da proceni postoje li faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.

U početnoj obradi najčešće se preporučuju elektrokardiogram, odnosno EKG, merenje krvnog pritiska i laboratorijske analize. One bi trebalo da obuhvate kompletnu krvnu sliku, vrednosti elektrolita i proveru funkcije štitaste žlezde.

Srce (ilustracija)
Srce (ilustracija) / Ivan Ryabokon / Panthermedia / Profimedia

Razlog je to što lupanje srca ne mora uvek da bude direktno povezano sa samim srcem. Anemija, kao i poremećaji u radu štitaste žlezde, takođe mogu da izazovu osećaj ubrzanog ili snažnog rada srca.

Ako se tegobe javljaju često, a promene ne mogu da se zabeleže tokom običnog EKG pregleda, lekar može da preporuči 24-časovni holter EKG-a. Ovaj uređaj kontinuirano prati srčani ritam tokom uobičajenih dnevnih aktivnosti i može da zabeleži eventualne poremećaje koji se ne pojavljuju u trenutku pregleda.

Dr Mazalin posebno upozorava na simptome kod kojih ne treba čekati redovan pregled.

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je odmah potražiti ukoliko se lupanje srca javlja zajedno sa jakim bolom ili pritiskom u grudima, otežanim disanjem, gubitkom svesti ili izrazitom slabošću.

U većini slučajeva uzrok lupanja srca nije opasan, navodi lekar, ali pregled može da pomogne da se isključe ozbiljniji poremećaji i da osoba dobije sigurnost da iza simptoma ne stoji ozbiljna bolest.

Izvor: Živim

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare