Oglas

Back vieew of Stingray floating over seabed on sunny day.Blue spotted Stingray or Bluespotted Ribbontail Ray (Taeniura lymma) swim above sandy bottom in sunrays, Red sea, Egypt
Foto: Andrey Nekrasov / Zuma Press / Profimedia
Foto: Andrey Nekrasov / Zuma Press / Profimedia

Ronioci su primetili misteriozne krugove na dnu mora, godinama nisu mogli da provale šta su, a istina je lepša nego što su mogli da zamisle

15. feb. 2025. 21:33

"Misteriozni krugovi" na morskom dnu izgledaju poput umetničkih dela ili nekakvih vanzemaljskih šara, a ispostavilo se da iza njih stoji - ova ribica.

Oglas

Godine 1995. ronioci su otkrili neobičnu strukturu u blizini ostrva Amami Ōshima u Japanu. Tamo na morskom dnu videli su ogroman krug naizgled urezan u pesak i nije im bilo jasno šta je to, niti da li je to delo čoveka, neke životinje ili prirodne pojave.

Tim nučnika krenuo je s istraživanjem i 2011. godine su objavili o čemu se tačno radi. Iza strukture je stajala riba naduvača (pufferfish), koja se "udvarala" praveći krugove koji su 16 puta veći od njenog tela dugog 12 cm.







Naučnici su uspeli da snime reproduktivne postupke mužjaka od pripreme pa sve do brige o jajima.

Započinje stvaranjem kružne strukture na morskom dnu, za šta mu treba između sedam i devet dana. Koristeći sva svoja peraja, riba je stvarala linije počevši spolja i krećući se ka unutra.

Naučnici su takođe primetili da su mužjaci vrhove svojih kreacija ukrašavali školjkama i komadićima korala, pazeći da uklone sve što je bilo u središtu njihove konstrukcije. Tek kad bi se napravile te poslednje izmene, ženke bi počele da posećuju ​​njihove postavke, a mužjaci bi tad plivali okolo kako bi uzburkali fini pesak u sredini.







Kad bi ženka ušla, mužjak bi se povukao pre nego što bi pojurio prema njoj. Ako je bila impresionirana i usledilo parenje, jaja bi bila položena u središnji deo peščanog kruga, koji postaje gnezdo, piše IFL Science.

Naime, proces i oblik kreacije dopridonose tome da se najsitnije čestice peska gomilaju u sredini kruga gde bi ženka trebalo da položi jaja. Taj fini pesak, kažu naučnici, mogao bi biti razlog zašto ne koriste isto gnezdo dvaput.

Nakon ovog herkulovskog napora, provodeći više od nedelju dana prebacujući pesak i skupljajući školjke, mužjaci napuštaju gnezdo i grade novo. Mogu se vratiti na isto mesto, ali strukture nikada ne koriste dvaput. Veruje se da je to možda zato što jedan reproduktivni događaj potroši veliki deo dostupnog finog peska, prenosi Jutarnji list.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare