 
            
            Najbolje ocenjena ostvarenja, njih šest s prošlogodišnjeg festivala Slobodna zona biće besplatno prikazano tokom naredna dva meseca na tradicionalnoj 19. Turneji Slobodne zone širom Srbije, od Subotice do Surdulice, saopštili su organizatori ove manifestacije.
U više od 50 gradova, opština i mesta do 20. juna pred publikom će se naći četiri igrana i dva dokumentarna filma koji donose snažne i dirljive priče o ljubavi, identitetu, društvenim nepravdama i političko-društvenim (ne)prilikama. Turneja Slobodne zone počela je krajem prošlog meseca projekcijama u Zaječaru, Požegi i Kraljevu, a nastavlja se u Boru, Zaječaru, Rumi, Vrnjačkoj Banji, Opovu, Prijepolju, Guči…
Pubika će moći da vidi filmove „Mi nemamo drugu zemlju“ (Palestina), „Uvek postoji sutra“ (Italija), „Moj najdraži kolač“ (Iran), „Simon s planine“ (Argentina), „Lars je LOL“ (Norveška) i srpsko ostvarenje „Maga 1909“.
Ovenčan Oskarom za najbolji dokumentarni film – „Mi nemamo drugu zemlju“, debitantsko ostvarenje četvoročlanog Palestinsko-izraelskog kolektiva, prati Bazela Adru, mladog palestinskog aktivistu iz Masafer Jate na Zapadnoj obali koji se od detinjstva bori protiv sistemskog rušenja kuća i masovnog proterivanja njegove zajednice od strane izraelskih vlasti. U toj borbi mu se pridružuje i vršnjak, izraelski novinar Juval Abraham, koji pokušava da svojim sunarodnicima prenese realnu situaciju s lica mesta.

Crnohumorna hit dramu „Uvek postoji sutra“, koja je u Italiji po gledanosti „potukla“ blokbastere „Barbi“ i „Openhajmer“ i osvojila šest nagrada David di Donatelo, potpisuje Paola Kortelezi kao rediteljka, scenaristkinja i glavna glumica. Igra Deliju, domaćicu u posleratnom Rimu koju verbalno i fizički zlostavljaju suprug i svekar. Iako smešten u prošlost, film je pokrenuo javnu diskusiju u Italiji o porodičnom nasilju, femicidu i pravima žena ukazavši da se, po ovim pitanjima, malo toga promenilo.

Jedan od najbolje ocenjenih filmova u zvaničnoj konkurenciji 74. Berlinala i nagrađivan na festivalima u Čikagu, Kalgariju, Barseloni i Slobodnoj zoni – „Moj najdraži kolač“ režirali su Iranci Bentaš Sanaiha i Marjam Mogadam. Reč je o nežnoj drami o usamljenoj udovici koja poziva taksistu u stan, s namerom da prekine svoje samotne dane. Ovo je jedan od prvih filmova koji prikazuje ženu bez hidžaba od dolaska na vlast tvrdokornog islamskog režima 1979, sa retko viđanim scenama u kojima žene piju alkohol, puše cigarete ili ljube muškarce… Zbog svega toga, reditelji se nalaze u kućnom pritvoru i čekaju suđenje, dok im stižu anonimne pretnje smrću…

Prva novinarka u Srbiji, feministkinja, aktivistkinja i pionirka moderne igre, Marija Maga Magazinović (1882 – 1968) posetila je Berlin 1909. godine gde je, između ostalog, pohađala i školu Isidore Dankan. Ta poseta zauvek je promenila njen život i istoriju moderne igre u Srbiji. Video umetnica i montažerka Branka Pavlović snimila je eksperimentalni dokumentarac „Maga 1909“ u kojem je dočarala ovu izuzetnu ženu kroz koreografiju u izvođenju igrača iz Beograda i Berlina, na originalnim lokacijama gde je Maga radila, studirala i nastupala.

„Lars je LOL“ Ajrika Setera Štordala je priča o devojčici Amandi koja dobija zadatak da bude mentor novom drugu iz razreda, Larsu, koji ima Daunov sindrom. Užasnuta idejom da bude u centru pažnje, Amanda ovaj zadatak smatra „društvenom katastrofom“, ubeđena da će je Lars izblamirati, ali, na njeno veliko iznenađenje, njih dvoje postaju dobri prijatelji. Na 75. Berlinalu prošlog meseca filmu je dodeljena nagrada za najbolji igrani film za decu po izboru Evropskog udruženja dečjeg filma (ECFA), a na 20. Slobodnoj zoni proglašen je za najbolji film selekcije za tinejdžere (EU Teen Zone).

Ostvarenje „Simon s planine“ Federika Luisa Tačele prati mladića Simona koji, kroz iskustvo sa decom sa posebnim potrebama, menja svoj pogled na svet jer ga ona uče kako da se opusti i prigrli životna zadovoljstva. Film je dobio Veliku nagradu pratećeg programa Nedelja kritike na 77. Kanskom festivalu.
Turneja Slobodne zone predstavlja jedan od najznačajnijih projekata decentralizacije kvalitetnog filmskog sadržaja u našoj zemlji. Inicijativa postoji gotovo od samih početaka festivala.
Bonus video: Slobodna zona
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare