Foto: Nata Korenovskaia

Umesto našeg najuglednijeg teatarskog festivala Bitefa, koji ove godine odlukom gradskih vlasti nije održan po 59. put, Beograd će u decembru ipak biti domaćin festivala ne: Bitef.

S obzirom da Bitefa, našeg najvećeg i najstarijeg međunarodnog pozorišnog festivala, ove godine nema, bar ne u institucionalnom obliku, grupa građana, koju čine umetnici i radnici u kulturi odlučila je da organizuje festival ne:Bitef. Pod sloganom „Bitef je tamo gde se okupimo“ ne:Bitef će biti održan od 15. do 18. decembra na više lokacija u Beogradu.

– Nizom pogrešnih i nestručnih odluka, drastičnim smanjenjem budžeta, ukidanjem funkcije umetničkog direktora i, na kraju, otvorenom cenzurom programa, osnivač je počinio sve korake da se Bitef ove godine ne desi. Najpre ga je gradska vlast razvlastila i osiromašila, zatim odložila i preoblikovala, a onda pokušala i da ućutka – jer je i posle skoro šest decenija ostao slobodarski, kritički, glasan, pobunjen – objašnjavaju organizatori ne:Bitefa.

Foto: Promo

Dodaju i da su, umesto ćutanja i povlačenja, bili ponukani na odlučan odgovor. Neformalna grupe građana koju čine umetnice i umetnici, radnici i radnice u kulturi pozivaju se na lekciju koju su naučili, kako naglašavaju, iz studentskog pokreta. A ona glasi:

„Pametniji ne popušta, pametniji se organizuje“.

– Burno reagujući na cenzuru Bitefa odlučili smo da ne pristanemo na brisanje važne istorije i živog nasleđa kritičkog pozorišta. Ne:Bitef je istovremeno „ne“ cenzuri i ne-institucionalni, nezavisni Bitef – nastavak festivala koji pripada zajednici, a ne bilo kom sekretarijatu, odboru ili vladi.

U programskom tekstu ne:Bitefa podsećaju da je zapravo cenzurisani program Bitefa postao mesto okupljanja:

„Oko njega su se ujedinili brojni kulturni radnici i radnice, organizacije, saveznice i saveznici, publika i zabrinuti građani i građanke. Bez novca, sa vrlo malo resursa, ali sa mnogo entuzijazma, solidarnosti i besplatnog rada, preuzimamo odgovornost da festival ipak održimo živim – gerilski, na više lokacija u gradu, od 15. do 18. decembra. Time pokazujemo da scena ne prihvata cenzuru i da ne pristaje da je prećuti – kako bi rekla Žizel Peliko: „Sramota mora da promeni stranu’“.

Proces Peliko na Bečkom festivalu Foto: Nurit Vagner Štraus

I ne:Bitef će biti otvoren predstavom koja je označila „početak kraja“ ovogodišnjeg, 59. Bitefa, i koji je kraju otkazan. Naime 15. decembra u 18 časova na Fakultetu dramskih umetnosti festival će otvoriti komad „Proces Peliko“ čiji su autori Milo Rau, „prokaženi autor“, bar za srpski režim od govora na otvaranju prošlogodišnjeg Bitefa, i Servan Dekle. Kroz sirov pozorišni dokumentarizam čitanja spisa sa nedavno okončanog sudskog procesa koji je potresao javnost, predstava svedoči o sistemu koji omogućava da porodično nasilje prođe nezapaženo. Žizel Peliko, sedamdesetdvogodišnja Francuskinja koju je u nesvesnom stanju suprug zajedno sa pedesetoricom muškaraca pronađenih na internetu silovao u rasponu od nekoliko godina, odlučila je da otvori suđenje za javnost i učini „da sramota promeni stranu“.

Ovu koprodukciju Bečkog festivala i Festivala u Avinjonu u Beogradu će izvesti gotovo 30 lokalnih glumaca/ca, kulturnih radnika/ca i aktivista/kinja koji su javnosti poznati po svojim profesionalnim dostignućima, ali i angažmanu za bolje društvo.

Pre toga, od 12 časova, na istom mestu će biti održan razgovor u okviru međunarodne kampanje „Resistance now! Together“ koju je pokrenuo Bečki festival. Švajcarski reditelj Milo Rau, inicijator kampanje, razgovaraće sa predstavnicima domaće kulturne scene o represiji koju kulturni sektor trpi zbog odupiranja autokratiji i učešća u borbi za društvene promene.

A drugog festivalskog dana, 16. decembra u Magacinu u Kraljevića Marka program „Oni dolaze“ biće posvećen mladim autorkama i autorima čije je produkcije domaća i svetska javnost trebalo da upozna tokom 59. Bitefa. Cenzurisanjem programa i otkazivanjem zvaničnog festivala, ovi umetnici ponovo, makar kratkotrajno, onemogućeni su da se izraze. Ali, zato će od 18 časova u Magacinu publika moći da vidi predstave „Dora ili Ko će da prošiva prsluke?“, autorski projekat Andreje Kargačin, plesno i koreografsko istraživanje „Tenzija“ Aleksandera Zaina, „Samoubistvo kao (društvena) činjenica“ rediteljke Ane Janković i „Društvo spektakla: diverzije samoupravljanja“, autorski projekat Akcionog odbora, kolektiva studenata Fakulteta dramskih umetnosti.

Foto: Luka Del Pia

Narednog dana, 17. decembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju publika će od 18 časova moći da pogleda projekciju predstave „Bratija“ (Bros) Romea Kastelučija i Skota Gibonsa, koja donosi priču o policijskoj brutalnosti, odnosno o fenomenu masovnog muškog institucionalizovanog nasilja. Radeći s profesionalnim izvođačima i naturščicima, Kasteluči se služi tehnikama neverbalnog teatra, gradeći kompleksno simboličko delo sačinjeno od bogatih poetičnih slika koje pružaju mogućnost višestrukih tumačenja. Reditelj predstave Romeo Kasteluči će se i putem videa obratiti publici u CZKD-u.

A nakon izvođenja predstave, od 19.30 časova, biće održana tribina „Pravda i/ili kažnjavanje: ka abolicionističkoj budućnosti“. U svetlu aktuelnih društvenih previranja u Srbiji, ali i brojnih drugih širom sveta, postavlja se pitanje da li težnja za pravednijim društvom podrazumeva i radikalnu reformu ili potpuno odricanje od želje za kaznom i osvetom. Može se postaviti i pitanje da li bi feministički i ostali progresivni pokreti trebalo da se oslanjaju na represivni državni aparat, policiju i zatvorski sistem, u želji za pravdom ili bi trebalo da se fokusiraju na politiku brige, prevenciju nasilja i osnaživanje marginalizovanih grupa da se sa nasiljem izbore, ukoliko do njega dođe.

Taj treći festivalski dan biće završen pank koncertom i pratećom izložbom od 20 časova u Karmakomi. Ne:Bitef i bend tehničara berlinskog pozorišta Folksbine predstaviće nešto drugačije – prljavi, besan i energični pank koncert Zaboravljene radničke borbe o značajnim radničkim podvizima iz naše istorije. Uz mini-izložbu i nastupe tri benda – nemački Pink Wonder i domaće snage Ubili su Batlera i Anima – svi prisutni pozvani su da dele zajedničku istoriju, iskustva, sećanja i bes.

Poslednjeg dana, 18. decembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju od 18 časova biće održana tribina „Umetnost: povlačenje i/kao otpor“, koja će okupiti umetnice/ke, kustose/kinje, kulturne radnice/ke i aktiviste/kinje koji su u protekloj godini delovali protiv cenzure i autokratske kulturne politike. Polazeći od onemogućavanja održavanja 59. Bitefa, razgovaraće se o tome da li je kritika još uvek moguća unutar institucija umetnosti ili je upravo njihovo napuštanje – povlačenje, odustajanje, privremeno „neodržavanje“ – danas najsnažniji gest otpora.

Festival ne: Bitef će svečano biti zatvoren u 21 čas toplim obrokom, u duhu zajedništva i solidarnosti, kao i spontanim razgovorom u dvorištu CZKD-a, najavili sui organizatori.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar