Najtužnija lista u 2024. godini: Oni su nas napustili u prethodnih 12 meseci

A ako je nekom "osigurano" da postoji i nakon odlaska s ovog sveta to su umetnici.

Nažalost, i ova, 2024. koja je za nama, bila je obeležena tužnim i preranim odlascima brojnih književnika, glumaca, muzičara, slikara... Napustili su nas Robert Nemeček, Petar Luković, Đorđe Bobić, Svetomir Arsić Basara, Dejan Despić, Vojo Stanić, Milan Lojanica, Alek Vukadinović i velika umetnička imena koja su "pred vama":

Goran Petrović, književnik

Već krajem januara, tačnije 26. stigla je, nenadano, vest da je posle kraće i teške bolesti u Beogradu u 63. godini preminuo pisac i akademik Goran Petrović. Piščevi romani i zbirke priča objavljeni su u više od 130 izdanja, i prevedeni na 15 jezika. Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze "Saveti za lakši život" 1989. godine, a od tada objavio romane "Atlas opisan nebom", "Opsada crkve Svetog Spasa", "Sitničarnica `Kod srećne ruke`", "Papir i Ikonostas". Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 2018. godine. Ovenčan je bio NIN-ovom nagradom, Andrićevom, "Zlatnim suncokretom", Vukovom nagradom, "Beogradskim pobednikom", "Vladanom Desnicom"… Posthumno je objavljen Petrovićev roman “Palata”.

Gojko Šantić, glumac

Glumac Gojko Šantić preminuo je 14. februara u 78. godini u Beogradu. Bio je Prvak drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a pripadao je, zajedno s glumcima, koji su primljeni u JDP krajem šezdesetih godina (Đurđija Cvetić, Mirjana Vukojčić, Svetlana Bojković, Slobodan Đurić, Milan Gutović, Tanasije Uzunović, Josif Tatić, Ivan Bekjarev, Branko Cvejić, Dušan Đurić, Vojislav Brajović, Cvijeta Mesić) takozvanoj generaciji Bojanovih beba. U matičnoj kući ostvario je više od trideset uloga među kojima se izdvajaju one u predstavama "Koriolan", "Otelo", "Ja, Rade Tomov", "Tri sestre", "Zli dusi", "Seobe", "Valjevska bolnica", "Vesele žene Vindzorske", "Putujuće pozorište Šopalović"... Bio je laureat brojnih priznanja među kojima su Oktobarska nagrada, Vukova nagrada, Statueta "Milivoje Živanović" i one Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Najznačajniju filmsku ulogu, Doroteja, ostvario je u istoimenom filmu iz 1981.

Slađana Milošević, pevačica

Avangardna umetnica i pevačica Aleksandra Slađana Milošević preminula je 26. marta u 68. godini u Zemunu. Prvi nastup imala je na festivalu "Studentsko ljeto" u Maglaju 1974, gde je osvojila Gran pri, a proslavila se tri godine kasnije s pesmom "Au, Au" i iste nastupila pre "Bijelog dugmeta" na Koncertu kod Hajdučke česme. Mnoge tabue srušila je s pesmom "Seksi dama", a buntovna rok dama, kako su je nazivali, ređala je uspehe s hitom "Recept za ljubav" i duetom sa Dadom Topićem u numeri "Princeza".

Toni Montano, muzičar

Muzičar Velibor Miljković, poznatiji po pseudonimu Toni Montano preminuo je 22. maja u 62. godini u Beogradu. Karijeru je započeo karijeru kao pevač u pank rok bendu Radost Evrope 1979. a šest godina kasnije uplovio je u solo vode i na tada popularnom festivalu MESAM osvojio tri nagrade. Debi album pod naslovom „Toni Montano“ objavio je 1986. godine na kom su se našle pesme "Perač prozora", "Frigidna" (obrada Seks pistolsa "Friggin’ in the Riggin"), "Balada o Boni i Klajd" (obrada Dragana Stojnića), kao i Miljkovićevo viđenje numere "Do You Wanna Dance?" Bobija Frimena. Poslednji studijski album "Srećan rođendan" objavio je 1999, a naslov poslednjeg singla "Neću da budem šljam" iz 2012. iskoristio je ponovo 2019. za kompilaciju kojom je obeležio 37 godina od "prvog diskografskog pojavljivanja" na ovdašnjoj sceni. Petar Peca Popović nazvao ga je davno "jednim od najživopisnijih proizvoda ovdašnje muzičke scene osamdesetih", čije su pesme ostale kao belezi vremena i Beograda kao takvog.

Rada Đuričin, glumica

Dramska umetnica Rada Đuričin preminula je 4. septembra u 91. godini u Beogradu. Završila je Filološki fakultet, Odsek za srpski jezik i književnost, kao i glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u klasi Josipa Kulundžića zajedno s Nikolom Simićem, Ružicom Sokić i Velimirom Batom Živojinovićem.

Debitovala je na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu 1958. glavnom rolom u predstavi "Dnevnik Ane Frank". Postala je deo ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta 1959. godine, gde je igrala u dugovečnoj predstavi "Buba u uhu" Žorža Fejdoa u režiji Ljubiše Ristića. Dramatizovala je tekstove svog prijatelja Mome Kapora, "Kraj vikenda" i "011". Potonji je igrala svuda s Mihailom Mišom Janketićem. Igrala je i na filmu i na televiziji, a za života je dobila priznanja Zlatni ćuran, Nušićevu i Vukovu nagradu.

Bora Đorđević, muzičar

Istoga dana, kada i Đuričin, preminuo je u 71. godini Bora Đorđević u Ljubljani. Poznat po nadimku Bora Čorba, bio je glavni vokal i tekstopisac Riblje čorbe od osnivanja 1978. U Beogradu je 1972. osnovao akustičarski sastav Zajedno, a polovinom sedamdesetih objavljivao je i pesme sa grupama Hajduk Stanko i jataci, Zdravo i SOS, a bio je član bendova Suncokreti i Rani mraz.

Riblja čorba je krajem 1978. godine objavila čuveni singl sa pesmom "Lutka sa naslovne strane", koja je postala jedna od njihovih najpopularnijih pesama. Već s debi albumom "Kost u grlu" bend postaje jedan od najpopularnijih na ovom tlu, a ređaju se uspešna izdanja "Pokvarena mašta i prljave strasti", "Mrtva priroda", "Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju" na kom se našla pesma "Pogledaj dom svoj, anđele"…

Đorđević je napisao stihove za nekoliko stotina pesama, od kojih je neke darivao Mikiju Jevremoviću, Maji Odžaklijevskoj, Biseri Veletanlić, Oliveru Mandiću, Generaciji 5, Dejani Cukiću… Objavio je nekoliko knjiga pesama, a ovenčan je nagradom Akademije "Ivo Andrić" za knjigu poezije "Pusto ostrvo".

Radmila Živković, glumica

Filmska, pozorišna i televizijska glumica Radmila Živković preminula je 20. septembra u 72. godini u Beogradu. Diplomirala na na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a karijeru je počela krajem šezdesetih, dok je članica ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu postala 1984. godine. Osim u Narodnom, u kojem je odigrala brojne role, među kojima i onu Živke Popović u Nušićevoj "Gospođi ministarki", ostvarila je role na scenama Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, Zvezdara teatra...

Igrala je i na velikom platnu, u filmovima kakvi su "Sabirni centar", "Mrtav ’ladan", "Još ovaj put", te bioskopskom hitu "Zona Zamfirova", pa serijama "Srećni ljudi", "Stižu dolari", "Ulica lipa". Bila je laureatkinja nagrada Zlatna arena, Statue "Milivoje Živanović" i "Žanke Stokić".

Radoslav Petković, književnik

Književnik i prevodilac Radoslav Vava Petković preminuo je 27. oktobra u 71. godini u Novom Sadu. U Petkovićevom opusu su romani "Put u Dvigrad", "Zapisi iz godine jagoda", "Senke na zidu", "Sudbina i komentari" za koji je ovenčan priznanjem "Meša Selimović", "Borbinom i NIN-ovom nagradom, kao i "Savršeno sećanje na smrt".

Iza sebe je ostavio i knjige priča: "Izveštaj o kugi", i "Čovek koji je živeo u snovima", kao i one esejističke proze - "Ogled o mački", "O Mikelanđelu govoreći", "Vizantijski internet", "Upotreba vilenjaka" i "Događaj godine".

Dela su mu prevođena na engleski, francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački, slovački i makedonski jezik. Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona, radio je i kao sekretar Zadužbine Ive Andrića, bio je generalni direktor Zavoda za udžbenike, i kolumnista u dnevnim i nedeljnim novinama. Laureat je bio za života i priznanja "Miloš Crnjanski", "Bora Stanković", "Ramonda serbica", "Andrićeve" i "Vitalove" nagrade, pa "Dušan Vasiljev", "Stefan Mitrov Ljubiša"…

Raša Todosijević, likovni umetnik

Jedan od najpriznatijih srpskih umetnika u svetu Dragoljub Raša Todosijević preminuo je 3. decembra u Beogradu u 79. godini. Diplomirao je na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti 1969, a zajedno s kolegama i prijateljima Marinom Abramović, Erom Milivojevićem, Nešom Paripovićem, Zoranom Popovićem i Gergeljom Urkomom izvršio je snažan uticaj na umetnike mlađih generacija.

Bio je jedan od prvih koji je sedamdesetih godina uveo konceptualnu umetnost - Novu umetničku praksu, a zahvaljujući radovima kakvi su "Šta je umetnost?" i „Bog voli Srbe“ stekao je prepoznatljivost u svetu. Radovi Todosijevića otkupljeni za Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Muzej moderne umetnosti u Ljubljani, pariski Centar Žorž Pompidu - Bobur, stokholmski Muzej moderne umetnosti, Tejt muzej u Londonu… Dobio je nagradu "Ivan Tabaković" u SANU, i priznanje ULUS-a za životno delo.

Bonus video: Događaji koji su obeležili 2024.