Iako su naučnici došli do određenih zaključaka, čini se da eksplozija koja se dogodila 30. juna 1908. godine u Tunguskoj oblasti u Sibiru i dalje ostaje nepoznanica za mnoge.

Bila je to najjača do sada zabeležena detonacija, 185 puta jača od bačene atomske bombe na Hirošimu. Opustošila je dve hiljade kvadratnih kilometara tajge, uništila osamdeset miliona šumskih stabala.

Prvu potragu za uzrocima eksplozije, tek posle dve decenije, pokrenuo je ruski naučnik Leonid Kulik. I sam je bio začuđen da na mestu detonacije nije bilo udarnog kratera, kao ni ostataka nebeskog tela koje je izazvalo udar.

S obzirom na močvarno područje na kome se dogodila eksplozija, pretpostavio je da je meko tlo amortizovalo udar komete ili meteora.

Ipak, naučnici su 1958. godine pronašli ostatke silikata, magnetita i nikla i došli do zaključka da je udar izazvao meteorit. U našu atmosferu ušao je pri brzini od 15 do 30 kilometara u sekundi.

Slično se dogodilo, sa znatno manjim posledicama, i 2013. godine, kada je meteor pao u blizini ruskog grada Čeljabinska. Naučnici su mišljenja da su ovakve pojave moguće na svakih sto do dvesta godina, ali da ne predstavljaju opasnost za ljude.