Zabrinjavajuća prognoza hrvatskog klimatologa: Biće još snažnih nevremena, može se očekivati i tornado

Grmljavinsko nevreme praćeno snažnim vetrom nije neobična pojava tokom letnjih meseci u Hrvatskoj. No, jučerašnje nevreme iza sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što se od siline vetra na njih srušilo drveće. Život je izgubio i vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vetrovima brzine 90-115 km/h, dok je na istoku zemlje vetar dodatno osnažio pa je tako u Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180 km/h.Nada Radišić iz Slavonskog Broda juče je svedočila snažnim udarima vetra za koje kaže da do sada u životu nije videla. Cela situacija ju je uplašila, a jutrošnjim obilaskom prirode kaže da je svedočila potpunoj devastaciji drveća."Imam 63 godine, već 40 godina svaki dan šetam Polojem u Slavonskom Brodu. Jutros sam se prošetala onde ne bih li videla kako izgleda priroda nakon jučerašnjeg nevremena. Nikada do sada nisam vidjela toliki broj izlomljenog drveća. Šetalište izgleda kao film strave i užasa. Jako mi je žao što se sve ovo dogodilo, priroda će se obnoviti, ali tu su bila stabla koja pamtim od detinjstva.Živim u naselju i juče sam kroz prozor gledala kako krov sa zgrade pada na aute koji se nalaze na obližnjem parkiralištu, a i naš je auto oštećen. Vetar je lomio grane kao da su od papira”, ispričala nam je Nada Radišić.Klimatolog Grisogono: Jučerašnji događaj je presedan, možemo očekivati još takvih snažnih nevremenaHrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vreme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promene. O nastanku ove oluje i klimatskim promenama na koje klimatolozi posebno upozoravaju zadnjih nekoliko godina Index.hr razgovarao je s Brankom Grisogonom, klimatologom, geofizičarem i profesorom na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže da je jučerašnje nevreme vrlo verovatno posledica upravo klimatskih promena.“Može se reći da verovatno je posledica klimatskih promena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promenama. S druge strane, postoje statističke i modelarske metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud”, priča Grisogono.Kaže kako je jučerašnje nevrijeme presedan za Slavoniju i središnju Hrvatsku, ali da je donekle slično nevreme zadesilo Zagorje i šire područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski kumulonimbus koji je porušio drveća, pokidao krovove i uništio većinu usjeva tučom veličine lešnika do manjih oraha.“Juče je bilo nevreme nalik tome, s tim da se juče dogodio koktel konvektivnih oluja koje je teško staviti u jednu fioku jer je sistem prelazio iz jednog režima ponašanja u drugi. U početku je to bio mezoskalni konvektivni sistem koji je u svojoj najjačoj fazi u svom južnom delu pokazao i značajne osobine superćelijskog kumulonimbusa.To je jedina konvektivna oluja koja proizvodi vlastitu rotaciju i na visini ima dovoljno jak vetar da razdvoji silazne i uzlazne struje tako da se one ne mešaju. To je donekle slično srcu i strujanju u aortama, venama, klijetkama i pretklijetkama tako da nema mešanja krvi, što takvom stvorenju omogućuje da duže opstane”, slikovito je pojasnio Grisogono.Bit će sve više ekstremnih događajaVelik broj ljudi juče je snimio pijavice pa ga pitamo jesu li one zadnjih godina, sa sve snažnijim nevremenima, postale češće.“Odgovor je i da i ne. U sve toplijoj klimi ima sve više potencijalne toplotne energije koja se onda nužno pretvara u kinetičku energiju odnosno vetar, turbulenciju i tako dalje jer svaki sistem želi da pređe u minimum potencijalne energije, odnosno isprazniti se, a to je sve češća i žešća klimatska pojava u energetski jačem klimatskom sustavu.S druge strane, ljudi danas imaju kamere, telefone i bolju meteorološku opremu nego što su imali pre 50 godina pa stoga i zbog tehnologije raste verovatnost o učestalijim svedočenjima pijavica”, objašnjava.Na upit što sve dolazi s energetski jačim klimatskim sustavom, Grisogono pojašnjava kako nas u bliskoj budućnosti očekuju sve češće izmjene ekstremnih događaja te da će, zbog učestalih oscilacija, značaj prosječnih temperatura biti sve manji.“Antropogeno delovanje na klimu je više nego očito. Čovek je odgovoran za sve viši energetski nivo klimatskog sistema koji uključuje okeane, tlo i atmosferu i što je više energije u sustavu, češće su izmene ekstremnih događaja, dok uobičajeni proseci sve manje znače. Takav sistem takođe donosi smanjenje biološke raznolikosti, nove bolesti, jače vazdušno, morsko i ostalo onečišćenje”, objašnjava Grisogono."Hrvatska može očekivati i tornada"Grisogono objašnjava kako statistika superćelijskog kumulonimbusa kaže da takvi sistemi kao posljedicu imaju nekoliko ljudskih žrtava."Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Češka, Španija i brojne druge evropske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u.To su ekstremni događaji, a krajnji ekstremi nikako nisu normalna pojava. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado, ne ove nedelje ili ovaj mesec, ali statistički gledano počeće se pojavljivati u kasno proleće, leto ili ranu jesen”, kaže.***BONUS VIDEO: Poplave u Obrovcu i izjave očajnih meštana

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=appoplavehrvatskaobrovaciizjavemestanagp-novas-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="6051824"]