Oglas

profimedia-0804023646aaa
Maroko zemljotres Foto:REUTERS/Abdelhak Balhaki/Said Echarif / AFP / Profimedia/ FADEL SENNA / AFP / Profimedia/EPA-EFE/JALAL MORCHIDI
Maroko zemljotres Foto:REUTERS/Abdelhak Balhaki/Said Echarif / AFP / Profimedia/ FADEL SENNA / AFP / Profimedia/EPA-EFE/JALAL MORCHIDI

Dojče vele: Poplave, zemljotresi, rat, a zatim dolaze i zaraze

autor:
12. sep. 2023. 22:25

Nevolje retko dolaze same. Plodno tlo za zarazne bolesti obično nastaje posle razornih zemljotresa, poput nedavnog u Maroku ili jakih poplava kao na Balkanu ili sada u Libiji, navodi Dojče vele (DW).

Oglas

I nisu u pitanju samo prirodne katastrofe, već i ratovi i izbeglištvo – i oni mogu voditi epidemijama.Nakon poplava u Pakistanu prošle godine raširile su se bolesti „starog doba“, tifus i kolera. Žarišta kolere zabeležena su u ratnim područjima Libana, Sirije i Ukrajine, navodi DW.Zašto se bolesti javljaju?Neredovno snabdevanje čistom vodom često vodi koleri i tifusu. Hepatitisu pogoduju loši higijenski uslovi.

1694331420-profimedia-0804167839-1024x683.jpg
Maroko zemljotres Foto:FADEL SENNA / AFP / Profimedia | Maroko zemljotres Foto:FADEL SENNA / AFP / Profimedia

Korona, grip i drugi respiratorni virusi pojačano se šire zbog evakuacije ljudi, koji su potom često u kolektivnim smeštajima. Mnogi su improvizovani – sportske hale, šatori, kontejneri…Malariju i Denga groznicu – poznatu kao „kostolomna groznica“ – prenose komarci, a njihovom množenju pogoduju poplave.Prognoze skoro nemogućeLekari kažu da je teško prognozirati kada će prirodnu ili ratnu katastrofu slediti zarazne bolesti. „Veoma zavisi od uslova“, kaže Parnijan Parvanta, lekarka koja je zamenica šefa „Lekara bez granica“ u Nemačkoj.

Oglas

1694532830-Tan2023-09-1200472021_8-1024x683.jpg
Foto: Tanjug/Libyan government handout via AP | Foto: Tanjug/Libyan government handout via AP

„Recimo na severoistoku Sirije su medicinska nega i higijenski uslovi bili loši i pre zemljotresa. Utoliko teže su ljudi bili pogođeni potresom“, kaže Parvanta o smrtonosnom zemljotresu koji je početkom godine pogodio Tursku i Siriju.Pitanje je, kažu stručnjaci, koliko uopšte infrastrukture opstane u regionu. I pre svega, koliko brzo stigne pomoć.Voda je ključnaKako kaže Parvanta, najvažnije je pribaviti čistu pijaću vodu. „To je ključno“, navodi ona.Stručnjaci još nabrajaju pristup sanitarnim čvorovima, sigurno sprovođenje otpadnih voda, snabdevanje sapunom, sredstvima za dezinfekciju, lekovima. Bitno je i uspostavljanje mobilnih klinika na licu mesta.Nisu samo zarazne bolestiKrize ne vode samo epidemijama, već i pogoršanju stanja pacijenata s uobičajenim bolestima, poput dijabetesa ili plućnih oboljenja. Njima je često otežan pristup medicinskoj nezi, navodi DW.

1694532804-Tan2023-09-1118512011_6-1024x683.jpg
Foto: Tanjug/Libya Almasar TV via AP | Foto: Tanjug/Libya Almasar TV via AP

U ratnom ili kriznom stanju uglavnom se prekidaju masovni programi vakcinacije, recimo protiv malih boginja ili dečije paralize. „Na mestima gde je mnogo izbeglica postoji povećan rizik od širenja malih boginja“, upozorava Parvanta.Kako dodaju stručnjaci, brza pomoć na licu mesta je važna, ali je jednako važno da se što pre obnovi kritična infrastruktura poput bolnica i lekarskih ordinacija.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare