Kosjerić, više stotina ljudi podržalo je studente u blokadi i prosvetne radnike i pozvalo na generalni štrajk Foto:Nova.rs

Sve oči su uprte u Kosjerić u kojem su najavljeni izbori za 8. jun, a to bi mogla biti prva "pokazna vežba" saradnje studenata i opozicije. Ovo malo mesto je već bilo svedok velikih promena, kada je devedesetih došlo do naglog političkog preokreta u samo četiri godine. Može li Kosjerić da ponovi istoriju, ostaje glavno pitanje...

Piše: Filip Đorđević

Izbori u Kosjeriću su potencijalno važni jer se opozicija u tom mestu odazvala na poziv studenata, pa će na lokalne izbore 8. juna izaći na jednoj listi, a kako saznaje Nova, ona će nositi ime “Ujedinjeni za Kosjerić”. Dogovoreno je da neće biti nikakvih stranačkih obeležja, pa će i na izbornoj listi biti samo imena kandidata za odbornike, a ne i stranaka kojim pripadaju. Takođe se očekuje da studenti budu kontrolori na ovim izborima. Naime, ujedinili su se Narodni pokret Srbije Miroslava Aleksića, Novo lice Srbije Miloša Parandilovića, SRCE Zdravka Ponoša i Grupa građana “Čisti ljudi za čist Kosjerić”, dok je Novi DSS ostao pri odluci bojkota.

PR kampanje liste „Ujedinjeni za Kosjerić” Nenad Gladić za N1 je rekao da su se „ljudi oslobodili straha i letargije“ i da želi da se ponovi istorija iz devedesetih, kada je Kosjerić bio „prva slobodna opština“.

„Lično želim da Kosjerić ponovo bude prvo slobodno mesto, prva slobodna opština. Malo ljudi zna, ali Kosjerić je bio prva slobodna opština devedesetih godina. Ono što želimo jeste da institucije rade svoj posao. I to je sve. Potpuno je sve jedno ko će biti predsednik opštine. Ja iskreno ne pripadam nijednoj stranci i jedva čekam da ova sada ekipa pobedi, da bih već prvog dana imao priliku da ih kritikujem za stvari koje ne rade kako treba. I to je demokratski princip“, rekao je Gladić.

Činjenica je da ovo malo mesto sa oko 10.000 ljudi danas može povući dosta paralela sa devedesetima i godinama vladavine bivšeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića. Naime, pored aktivnih studentskih protesta, koji su očigledan pandan, u periodu od samo četiri godine, (od 1996. do 2000. godine) broj odbornika vladajuće Socijalističke partije Srbije (SPS) je pao sa 16, od ukupno 27, na samo četiri. Istovremeno je broj odbornika tadašnje opozicije skočio sa devet na 21, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Kosjerić, više stotina ljudi podržalo je studente u blokadi i prosvetne radnike i pozvalo na generalni štrajk Foto:Nova.rs

Na izborima 1996. u prvom krugu u Kosjeriću je SPS imao 16 odbornika, odnosno osvojio je nešto manje od 60 odsto glasova. Istovremeno opozicioni Demokratski blok, koji su činili Demokratska stranka (DS), Demokratska stranka Srbije (DSS), kao i Srpski pokret otpora (SPO), su imali devet odborika, odnosno trećinu ukupnih glasova u opštini. Politička slika u Kosjeriću se potpuno okrenula „naglavačke“ za samo četiri godine, kada je Demokratska opozicija Srbije (DOS) osvojila čak 21 odbornički mandat, a Miloševićeva stranka je pala na samo dva odbornika. Ono što je dovelo do ove promene bili su i konstantni protesti, koji su počeli nakon krađe drugog kruga lokalnih izbora 7. novembra 1996. godine. Ovi protesti su doživeli svoj epilog ponovoljenim parlamentarnim izborima 1997. godine, a vrhunac samom smenom režima 5. oktobra 2000. godine.

Vukadinović: Devedesetih bila „povoljnija politička klima“ nego danas

Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović je za Novu rekao da je teško povući paralelu između 90-ih godina i danas, jer je „opozicija imala vlast u skoro svim većim mestima“, kao i da je bila „povoljnija politička klima“ u odnosu na današnje vreme.

„Postepeni pad tadašnjeg režima se dešavao od 1996. do 2000. godine. Tako da je Kosjerić samo bio deo tog trenda, za razliku od danas kada imamo samo jednu opozicionu opštinu u celoj Srbiji. Devedesetih je u praktično svim većim mestima opozicija bila na vlasti, tako da mislim da ta analogija nije baš najsrećnija“, kaže Vukadinović.

On dodaje da je Kosjerić jedan od uporišta snage Srpske napredne stranke, te ocenjuje ovakav poziv opozicije previše „motivacionim“. Ovu tvrdnju podržavaju i rezultati izbora 2024. godine, gde je koalicija oko SNS-a osvojila 20 mandata, a zvanična opozicija pet mandata.

„Mislim da opozicija, koja plasira tu priču, da se malo uzletela što je previše motivaciono, što je možda jako i atraktivno, ali nije previše realno s’obzirom na snagu SNS-a i ove vlasti u Kosjeriću, u poslednjem periodu. Već dugo od toga nema ništa i Kosjerić je trenutno jedan od najvećih uporišta SNS-a u Srbiji. Tako da što se tiče te mitske simbolike samog Kosjerića, mislim da je blago rečeno preuveličana“, kaže Vukadinović.

Đorđe Vukadinović Foto:FoNet/Milica Vučković

Vukadinović: Forma ovakvog izlaska na izbore vrlo dobra, ali ima poteškoća

On ocenjuje formu izlaska na izbore koja je predviđena za Kosjerić “vrlo dobrom”, gde su stali iza jedne liste političke, a studenti ih podržali. Međutim, on ima druge sumnje.

“Mislim da je ta forma opozicionog nastupa dobra, ali da Kosjerić nije baš najbolji reprezent za isprobavanje te forme. Međutim, bojim se da bi neuspeh bio shvaćen kao da je ta forma pogrešna. Mislim da forma nije pogrešna, već trenutak i mesto. Verujem da je ovo jedna od najoptimalnijih formi za neke buduće izlaske na izbore”, kaže Vukadinović.

On je dodao da je Zlatiborski okrug, kome pripada i sam Kosjerić, simbolički važan, ali da mu ne treba davati preteranog značaja.

„Zlatiborski okrug jeste važan simbolički, pa onda i politički, iako ne treba preuveličavati značaj, pogotovo ne same te opštine. Iako jeste u jednom trenutku to mesto bilo važno zbog SPO-a i Ravnogorske priče. Tada je Kosjerić iskočio u prvi plan, nikada on nije bio ‘bastion opozicije’, a posebno je neuporediv sa nekim centralnim beogradskim opštinama i drugim mestima. Ali jeste bio važan zbog te ravnogorske priče i ono što vezujemo sa SPO. Mislim da je malo i simbolički kao i neko središte, srce Srbije“, objašnjava Vukadinović.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare