Foto: Arhiva/TANJUG/DRAGAN KUJUNDZIC

Studenti okupljeni u okviru incijative "Kreni-promeni" razgovarali su danas sa rektorkom Univerziteta u Beogradu Ivankom Popović o zahtevu da se školarine na fakultetima smanje za 30 odsto. Kod rektorke su, kažu, naišli na razumevanje, ali ne i na konkretno rešenje. Svi se pribojavaju da pojedini fakulteti ne bi finansijski izdržali umanjenje školarina, pa studenti najavljuju organizaciju protesta i pritisak na ministarstvo prosvete. Ministar Mladen Šarčević odgovara da njegov resor nema "naknadne pare" i da o tome treba pitati ministra finansija.

Studenti kažu da razumeju to da bi neki fakulteti bili ugroženi umanjenjem školarina, pa traže da se takvim visokoškolskim ustanovama izađe u susret.

„Možda zna ministar finasija, ali i svi građani znaju da je dato skoro šest milijardi evra pomoći privredi i po sto evra građanima. Ministarsvo prosvete nema naknadne pare… redovno isplaćuje ono na šta ga Zakon obavezuje“, objašnjava ministar Šarčević za Nova.rs i lopticu prebacuje na teren kolege Siniše Malog.

Mladen Sarcevic
Mladen Šarčević Foto:Vesna Lalić/Nova.rs

Ministarstvu finansija uputili smo pitanje da li postoji mogućnost da se pomogne fakultetima koji bi smanjili školarine i time pomogli studentima, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.

Nakon razgovora, studenti kažu da su naišli na međusobno razumevanje sa rektorkom, ali ne i na precizan dogovor. Najavljuju da će dalji pritisak vršiti na Ministarstvo prosvete i Mladena Šarčevića sa kojim traže i sastanak. Ne odustaju ni od najavljenog protesta u četvrtak u 17 sati na Platou ispred Filozofskog fakulteta.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Student Pravnog fakulteta, koji je učestvovao na sastanku sa rektorkom Nikola Arsenić, za naš portal kaže da je rektorka bila korektna i da postoji međusobno razumevanje. Poručuje i da razume bojazan rektorke da bi pojedini fakulteti mogli da budu ugroženi smanjenjem školarina.

„Pre svega, potrebno je utvrditi realne troškove fakulteta. Nemaju iste troškove Prirodno-matematički fakultet i Filološki fakultet, zbog materijala koji se koristi to je neuporedivo. Potrebno je naći način i model da država izađe u susret i pomogne fakultetima koji bi eventualno imali finansijske probleme zbog umanjenja školarina“, objašnjava Arsenić.

Dodaje da je Ministarsvu prosvete onlajn putem upućen zahtev za sastanak sa ministrom Šarčevićem, ali da još nema odgovora.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Arsenić najavljuje i da će pre protesta u četvrtak, zahtev za sastanak sa Šarčevićem dostaviti i na portirnici Ministarstva prosvete.

Ministra Šarčevića pitali smo i da li će se sa njima sastati i ima li nade za komprmis. Ministar podseća da njegovo ministarstvo ne naplaćuje školarine, već fakulteti, kojima studenti treba direktno da se obrate.

„Pitanje je da li svi fakulteti to mogu, a da ne ugroze svoj rad. Mogu da im primim i da im isto sve ovo kažem“, odgovara Šarčević.

Univerzitet u Beogradu oglasio se kratkim saopštenjem nakon današnjeg susreta rektorke i studenata, a izneti su već poznati stavovi.

„U razgovoru je konstatovana saglasnost o potrebi za prepoznavanjem otežanog materijalnog položaja jednog dela studentske populacije i najavljeno je dalje konsultovanje o mogućim merama za prevazilaženje tih problema. Predstavnici „Kreni-Promeni“ najavili su da će nastaviti da zahtevaju smanjenje školarina u iznosu od 30 odsto, a rektorka je podvukla da Univerzitet, uz puno razumevanje studentskih potreba, vodi računa i o održivosti finansiranja fakulteta i Univerziteta“, navedeno je u saopštenju iz Rektorata.

Školarine kao socijalni problem

Studenti, sa druge strane, tvrde da se do zahteva da školarine budu smanjene za 30 posto došlo temeljnom analizom i da je reč o linearnom umanjenju koje će najmanje oštetiti i fakultete i studente.

Ukazuju i na to da za vreme korone, a i tokom predstojećeg hibridnog modela studiranja koji podrazumeva kombinaciju onlajn predavanja i vežbi uživo, studenti ne dobijaju sve ono što je predviđeno školarinama.

Foto: N1

„Imate odredbu Zakona o visokom obrazovanju koja kaže da profesori za određene predmete moraju da ispune određen fond časova, što se sada u velikom broju slučajeva ne desi”, objašnjava Arsenić.

On skreće pažnju na to da postoji 256.000 studenata, a među njima su i oni koji nemaju internet.

„To je i socijalni problem“, objašnjava naš sagovornik.

Studenti pripremaju i protest za četvrtak 24. septembra u 17 časova na Platou ispred Filozofskog fakulteta, gde će, kako kažu, Ministarstvu prosvete dostaviti rok za ispunjenje zahteva i najaviti radikalizaciju protesta.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare