Nakon teksta objavljenog na Nova.rs pod naslovom "Zaposleni u Apoteci Beograd dva meseca bez plata i zdravstvenog osiguranja: Moraju da plaćaju operacije, oboleloj od raka prekidaju terapiju", oglasio se direktor Apoteka Beograd Nikola Prelević.
Odgovor iz rukovodstva Apoteka Beograd na navode sindikata u našem tekstu, objavljujemo u celosti.
„Apotekarska ustanova Apoteka ‘Beograd’, čiji je osnivač Grad Beograd, dugi niz godina se suočava sa finansijskim problemima.
Poslovanje sa deficitom u platnom bilansu i smanjenje obima prometa uslovili su gubitke koje Apoteka ‘Beograd’, zbog odluka države u protekloj deceniji, jednostavno ne može sama da prevaziđe. Naime, sa gubitkom ekskluzivnog prava izdavanja lekova na recept, a sa mrežom apoteka u svim prigradskim opštinama koje su donosile gubitke, nisu se mogli pokriti
troškovi poslovanja.
Kada je 2013. omogućeno i privatnim apotekama da izdaju lekove na recept, počeo je da se urušava sistem državnih apoteka, osmišljen da omogući dostupnost lekovima svim građanima bez obzira da li žive u centru ili na periferiji gradova i opština. Na ruku nije išlo ni to što više nismo
samostalno sprovodili javnu nabavku lekova, jer se na taj način ostaje bez značajnog dela sredstava, dok u isto vreme privatne apoteke uopšte nisu u obavezi da sprovode postupke javnih nabavki. Upravo jedan od zateva prema RFZO jeste taj da se Apoteci ‘Beograd’ vrati mogućnost samostalnog sprovođenja nabavki lekova, što je bitan faktor efikasnosti i profitabilnosti poslovanja.
Kada je novi menadžment preuzeo upravljanje Apotekom ‘Beograd’ pre godinu i šest meseci, zatekli smo praznu kasu. Prvog dana na računu nije bilo novca ni za pola mesečne zarade zaposlenih. Dugovi koje smo zatekli iznosili su preko 1,5 milijardi dinara. Morali smo da povlačimo brze i nepopularne mere štednje da bi se zaustavio sunovrat.
Apoteka ‘Beograd’ je odigrala važnu društvenu ulogu u vremenu Korone i to jeste bila socijalna uloga države i državnih apoteka, naročito u prigradskim opštinama gde preovlađuje starije stanovništvo. Ipak, te apoteke ne mogu da donesu profit i ne mogu da pokriju troškove poslovanja. Zato što je izostala pomoć države, Apotekarska ustanova je morala da zatvara na desetine apoteka. Sa nekadašnjih 107 objekata mreža apoteka je smanjena na 75 objekata. I broj zaposlenih je smanjen – neki su otišli u penziju, neki prešli kod privatnika i sada umesto 800 imamo 630 zaposlenih.
Sve to, iako je značilo značajno smanjenje troškova, nije bilo dovoljno da obezebedi kontinuitet u radu sa veledrogerijama, koje su isporučivale sve manje robe, a to je dovelo logično do pada prometa i novih gubitaka. Trenutno, Ustanova duguje 1,9 milijardi dinara.
Grad Beograd je odlučio da pomogne i usvojen je dugoročni program otplate dugova i finansijske stabilizacije Ustanove. Tokom januara se očekuje zaključivanje sporazuma sa dobavljačima, što će omogućiti da se krene u novi ciklus nabavke lekova i sirovina za galenske lekove, i sve ukazuje da će za desetak dana snabdevanje biti obnovljeno. Naš plan, koji ima realno pokriće, iznova će napuniti rafove naših apoteka i obnoviti promet i stabilizovati poslovanje.
Trenutno, kasni se sa isplatom dve zarade i sa uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje, i to jeste uzrokovalo izostanak overe knjižica kod RFZO od januara, dakle od početka godine, a ne kako je zlonamerno navedeno dva meseca. Menadžment je zajedno sa Ministarstvom zdravlja dogovorio rešenje koja će za nekoliko dana omogućiti overu zdravstvenih knjižica zaposlenih.
Reprezentativni sindikat koji zastupa veliku većinu zaposlenih daje punu podršku novom direktoru i menadžmentu Ustanove i svakako je upoznat sa svim aktivnostima koje su preduzete u dogovoru sa Osnivačem. U tekstu su citirani netačni i zlonamerni navodi predstavnika zaista manje
grupe zaposlenih koji nemaju sindikalnu reprezentativnost. Reprezentativnost ovog sindikata nije data od strane poslodavca, iz razloga postojanja opravdane sumnje da je došlo do falsifikovanja pristupnica sindikatu. Gospođa koju citirate nema poverenje kolega i nije pouzdan sagovornik. Ne bežimo od dijaloga i razgovora, naprotiv.
Svaki konstruktivan predlog je dobrodošao da se razmotri, samo ako nije politicizacija i partijski obojena aktivnost i lična promocija. Zbog ugrožavanja poslovne reputacije Ustanove i zbog narušavanja ličnog integriteta, rešeni smo da se obratimo nadležnom sudu zbog netačnih navoda koje je iznela kolegenica u vašem tekstu koji je objavljen 14.01.2025. godine.
Ističemo da Apoteka „Beograd” proizvodi oko 150 galenskih artikala i kontinuirano radi na razvoju, tako da odnedavno ima još tri nova preparata za negu lica na tržištu – serum sa Ce-vitaminom, serum sa niacinamidom i serum sa retinolom, a nedavno je predstavila pantenol kremu i mast.
Mi jedini izrađujemo magistralne lekove, odnosno lekove koji se prave po receptima za individualne potrebe pacijenata. Primera radi, sada je nestašica antibiotika gentamicina, a mi ga imamo jer ga naši zaposleni izrađuju u apotekama. Naš cilj je da Ustanova opstane i da nastavi svoju primarnu ulogu u zdravstvenom sistemu“, kaže Nikola Prelević, VD direktora Apoteka „Beograd“.
***