Oglas

Svetislav Basara
Svetislav Basara Foto::Nenad Mihajlović/Nova.rs

Basara opet o pokojnom premijeru: Pisac ima novi roman -"Đinđić: memoari s onu stranu groba"

06. feb. 2026. 16:14

Nakon prethodnih romana "Rekapitulacija" i "Minority report - podcast" u kojima se, između ostalog, bavio tragično stradalim Zoranom Đinđićem, književnik Svetislav Basara se i u novom delu bavi nekadašnjim premijerom Vlade Srbije.

Oglas

Književnik je ponovo promenio izdavačku kuću, te se, posle "Službenog glasnika" i "Derete", opet "obreo" u "Laguni" koja je upravo objavila roman "Đinđić: memoari s onu stranu groba".

„Đinđić: memoari s onu stranu groba“ Basara  novi roman
„Đinđić: memoari s onu stranu groba“ Foto: Laguna

Novi Basarin roman naći će se u prodaji od 10. februara, saopštila je "Laguna", navodeći da u knjizi "Đinđić: memoari s onu stranu groba" pisac donosi još jednu raskošnu karnevalsku sliku propadanja Srbije.

I ne samo to, novi roman je oštra satira o atentatu na Zorana Đinđića i posledicama vladavine njegovih političkih naslednika i baštinika njegovih demokratskih nazora.

Neiscrpan humor i hiperbola glavna su piščeva oružja i u ovom romanu, svojevrsnom antipodu Basarinog dela "Anđeo atentata“.

Duhovita je koliko i gorka vizija današnje Srbije koju s one strane groba gleda bivši premijer: poput nadvojvode Franca Ferdinanda u romanu "Anđeo atentata", iznosi svoju, i sasvim svojstvenu, anatomiju uzroka, predistorije i posledica strašnog čina koji mu je došao glave, i povrh svega njegovih istorijski utemeljenih inspiratora.

S neiscrpnim sarkazmom i erudicijom i uz burleskne hiperbole, autor "memoara" kroz sindrom atentata izvrgava ruglu dvovekovne manifestacije naopakog srpskog mentaliteta, naopakog shvatanja države, politike i drugih vidova i modela zajedničkog društvenog života, ukazujući u ključu na njihove odsudne nosioce.

NOVI SAD_SVETISLAV BASARA FOTO NENAD MIHAJLOVIC_00011
Foto: Nenad Mihajlović/Nova.rs

U novom romanu Basara je želeo da ukaže na to da se "u farsičnoj zemlji Srbiji dogodila istinska tragedija".

Ta tragedija se, napominje, savršeno poklapa sa klasičnom defnicijom antičke tragedije koja kaže: "Vrlinski junak (u datom Zoran Đinđić) gubi život u bezizglednoj borbi sa sudbinom".

Pisac potom govori sledeće: "U antičkoj drami tragični junak gine zbog hira, zlobe ili zavisti olimpskih bogova, u Srbiji tragični junak (Đinđić) gubi glavu zbog spletki i mržnje seosko-vašarskih opsenara, ćepenačkih politčara, sitnih (prodanih) duša i palanačkih fiškala. Pisac je napisao priču o stvarnoj tragediji izazvanoj najbednijom lakrdijom i da karnevalizacijom tragedije izvrgne ruglu i ismeje političke pozadince i svedoke-saradnike javnog streljanja Zorana Đinđiića. Koliko je pisac uspeo u tome neka sude čitaoci i (eventualno) sud u Timočkoj".

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare