Foto: TANJUG/ VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ SLOBODAN MILJEVIC

Vlada Srbije je saopštila da je premijerka Ana Brnabić predsedavala sastanku Radne grupe za rešavanje problema barova i noćnih klubova, nastalih usled pandemije koronavirusa.

Kako se navodi, sastanku je prisustvovala i direktorka Poreske uprave Dragana Marković, predstavnici Ministarstva finansija i predstavnici Udruženja barova i noćnih klubova NOB.

Brnabić je istakla da je svesna ekonomskih posledica koje je pandemija koronavirusa već donela noćnim klubovima i barovima, kao i da su Vlada Republike Srbije i predsednik Aleksandar Vučić posvećeni traženju najboljeg, ali ujedno i najpravednijeg rešenja ovog problema.

Navela je da se razmatra još jedan vid sektorske pomoći i da država traži način da identifikuje noćne klubove i barove, s obzirom na to da su ovakvi lokali jedni od najpogođenijih u čitavoj privredi. Razlog je taj što im je u toku prethodnih više od godinu dana većinu vremena rad bio u najvećoj meri ograničen.

S obzirom na to da noćni klubovi i barovi nemaju jedinstvenu šifru delatnosti, dogovoreno je da se do sledećeg sastanka izradi predlog po kome bi noćni klubovi i barovi na pravedan i jedinstven način mogli biti identifikovan.

Ugostitelji iz Srbije traže razgovar sa Vladom i predlažu mere za opstanak

Ugostitelji Srbije saopštili su da su u ponedeljak predali pismo, u kome su od Vlade Srbije zatražili razgovor o merama za otklanjanje posledica pandemije, koje bi bile obostrano prihvatljivo rešenje.

Oni su naveli da su nezadovoljni dosadašnjim radom strukovnih udruženja, pa su se deklarisali kao „nezavisni“ i tvrde da njihovo angažovanje nije politički motivisano, već da se samo bore za opstanak.

Jedna od prvih mera koje predlažu je da se ukinu doprinosi Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) na minimalne neto plate, koje su zaposleni dobili kao pomoć države za period kada je ugostiteljima bio ograničen ili zabranjen rad.

Ta mera bi, kako su naveli, sada spasla poslodavce da državi ne moraju da „vrate“ 61 odsto od dobijenog minimalca po radniku.

Među zahtevima je i da se za period kada nisu radili ukinu takse za SOKOJ, OFPS, eko taksa, taksa za isticanje firme.

Na listi predloga mera je i da država spreči blokiranje računa preduzetničkih radnji i preduzeća dok se ne steknu uslovi za plaćanje zaostalih dugova i kazni.

Ugostitelji traže i da se uvede moratorijum na dospela potraživanja, omogući nesmetana isporuka električne energije i zabrani prinudna naplata svih obaveza na 18 meseci, od dana suspenzije svih mera zabrane rada u ugostiteljstvu.

Na spisku je i zahtev da se PDV smanji sa 20 na deset odsto na 18 meseci, od dana suspenzije svih mera zabrane u sektoru ugostiteljstva.

Od države ugostitelji očekuju i „brže“ kredite Fonda za razvoj sa minimalnim kamatama od jedan odsto i grejs periodom od dve godine, koji bi bili bi dostupni svima, a ne samo povlašćenima.

Među predloženim merama je da se ugostitelji skinu sa „crne“ liste banaka za dobijanje kredita, a da se zaposlenima u noćnim klubovima, barovima i salama za svečanosti isplate bruto plate za period kada nisu radili.

U pismu se navodi i da bi trebalo formirati zajednički radnu grupu, koja će definisati „realne“ epidemiološke mere, a ne „jedna osoba na devet kvadrata“, koje bi bile primenljive i precizne za razne kategorije ugostiteljskih objekata, kako ih inspekcija ne bi slobodno tumačila.

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar