neželjene posledice vakcine
Beogradski sajam vakcinacija Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Za ogromnu većinu ljudi vakcine protiv korone su sasvim bezbedne i efikasne, ali potrebna su dalja istraživanja kako bi se precizno videlo zašto se dešavaju retke neželjene posledice, tj. da li im je vakcina uzrok ili bi se te zdravstvene komplikacije desile u svakom slučaju.

Sredinom marta više evropskih zemalja je pauziralo vakcinaciju AstraZenekom zbog prijavljenih slučajeva krvnih ugrušaka nakon primljene vakcine. Odluka je doneta na osnovu 25 slučajeva među 20 miliona vakcinisanih, a od kojih je devet ljudi umrlo. Ipak, Evropska agencija za lekove je zaključila da nema dokaza da su opasni krvni ugrušci nastali zbog vakcine i da korist od nje nadmašuje eventualne rizike. Nakon toga većina zemalja je ponovo nastavila da vakciniše građane AstraZenekom. Izuzetak je Nemačka koja je nedavno prekinula vakcinaciju svojih građana mlađih od 60 godina jer je prijavljen 31 slučaj krvnih ugrušaka na 2,7 miliona vakcinisanih. Sve to pokazuje koliko je izazovno dokazati da li određene pojave posle vakcine zaista i jesu zbog vakcine.

Pročitajte još:

Zdravstveni zvaničnici moraju da nađu zlatnu sredinu kad govore, s jedne strane, o riziku od retkih neželjenih posledica i, s druge strane, o svim opasnostima koje nosi kovid 19.

Oni brinu zbog glasnih antivakserskih pokreta koji podgrevaju sumnju u vakcine protiv korone, ali napominju i da ne smemo da smetnemo s uma retke, ali moguće neželjene posledice sve dok istraživači ne utvrde imaju li one ikakve veze sa vakcinom. A to može da traje godinama, pišu na sajtu Nature.com.

Teško dokazati povezanost

Idealno bi bilo kad bi postojao neki test kojim bi mogla da se utvrdi uzročno-posledična veza između vakcine i neke neželjene posledice. Ali to nažalost nije moguće, pa je naučnicima na raspolaganju samo vremenska odrednica – neko primi vakcinu i onda dobije neku neželjenu posledicu i naučnici mogu samo da pretpostavljaju da li je zbog vakcine ili bi se to inače desilo. Sve je još teže ako se ta posledica desi par dana ili nedelja nakon vakcine.

Naučnici onda jedino mogu da rade studije uz koje proveravaju koje su šanse da se tako nešto desi u odnosu na one koji nisu primili vakcinu. A treba i da utvrde mehanizam koji je mogao da izazove reakciju.

Misterija duga deceniju

Tokom pandemije virusa H1N1 2009. godine Švedska i Norveška su prijavile porast slučajeva retkog oboljenja narkolepsije kod dece, u proseku jedan slučaj na preko 18.000 vakcinisanih. To je bilo znatno više nego inače. Naučnici su se zabrinuli da sastojak iz vakcine koji izaziva imunski odgovor može da bude okidač za tu bolest. Rane studije su pokazale da ta vakcina jeste povećala rizik od narkolepsije kod određenih starosnih grupa, ali nije bilo dovoljno podataka da se izvuku konkretni konačni zaključci.

Više od deset godina od kraja te pandemije naučnici i dalje ne znaju sa sigurnošću ima li veze između vakcine protiv virusa H1N1 i narkolepsije, mada su naučnici iz Ohaja pre tri godine objavili studiju u kojoj kažu da imunski odgovor na vakcinu sam po sebi ne može da se poveže sa porastom obolelih od narkolepsije. Dodali su i da nakon istraživanja u više zemalja nisu našli nikakvu vezu između narkolepsije i vakcine, osim u Švedskoj gde je sve isprva i prijavljeno.

Pročitajte još:

Ipak, nakon još provera naučnici su dodali da je vrlo verovatno da je u više zemalja bolest nastala usled nepredviđene interakcije između Pandemriksa, vakcine protiv virusa h1n1, i narkolepsije.

Za kovid vakcine još traju istraživanja

Što se tiče vakcina protiv korone, one koje su trenutno u upotrebi su testirane na hiljadama ljudi u kliničkim istraživanjima pre nego što su odobrene za upotrebu. Te studije su rađene kako bi se videlo da li su vakcine efikasne i koje su propratne reakcije (bol u ramenu, glavobolja…). Mnogi stručnjaci sada ističu da vakcine jesu bezbedne i efikasne. Međutim, ni najobimnija istraživanja ne mogu da otkriju sve moguće neželjene posledice koje mogu da se dese u manje od jednog slučaja na 10.000 vakcinisanih. Tek sada kad se vakcinisalo stotine miliona ljudi moguće je da se evidentiraju retke posledice poput alergija i krvnih ugrušaka. Problem je pak što sada treba utvrditi koje od tih posledica zaista imaju veze sa vakcinom, a koje su se desile jer bi se i inače desile.

Studije u Americi su pokazale da se Fajzer vakcina dovodi u vezu sa pet slučlajeva alergijskih reakcija na milion doza, a vacina Moderna sa tri slučaja na milion vakcina. Većina njih su žene i oni koji inače imaju problem sa alergijama.

Jasno je da su svi ti slučajevi vrlo retki, ali studije se nastavljaju, pre svega, kako bi se znalo ko je u rizičnoj grupi, koliki je taj rizik i kako da lekari daju najbolji savet.

Tako će i EMA dalje istraživati eventualnu vezu između opasnih krvnih ugrušaka i vakcine AstraZeneka, a rezultati se očekuju u aprilu.

Lekari svuda u svetu ohrabruju vakcinisane da prijave eventualne neželjene posledice vakcine protiv kovida, koji se potom sumiraju da bi naučnici znali u kom pravcu da dalje delaju.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar