Oglas

Image: 323996039, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Ramón Luis Zarzo Marques / Alamy / Profimedia
Trudnoća; Foto: Ramón Luis Zarzo Marques / Alamy / Profimedia
Trudnoća; Foto: Ramón Luis Zarzo Marques / Alamy / Profimedia

Iskustvo u trudnoći može da ukaže na najveće zdravstvene rizike koji prete ženama u kasnijim godinama, a ni mnogi lekari vam to neće reći

autor:
26. nov. 2025. 09:08

Stručnjaci sada veruju da trudnoća može pružiti uvid u buduće zdravlje žene i pružiti vredne informacije o njenom dugoročnom riziku od srčanih oboljenja, dijabetesa, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih stanja.

Oglas

Nakon što je Tanja Saiz doživela moždani udar u 47. godini, krenula je u potragu za objašnjenjem. Nije bila svesna nikakvih značajnih zdravstvenih problema pre toga, niti je imala poznatu porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti. Međutim, skoro 20 godina ranije, u trudnoći je razvila preeklampsiju, komplikaciju u kojoj krvni pritisak majke skoči na opasne nivoe. Bila je iznenađena kada je saznala da je to stanje povećalo njen dugoročni rizik od moždanog udara, iako joj niko to nije napomenuo.

U većem delu moderne medicine, sistem zdravstvene zaštite tretirao je trudnoću kao konačan događaj - devetomesečni prelaz u medicinskoj istoriji žene. Kada bi žena došla do kraja trudnoće, preovlađujuće mišljenje je bilo da se manje-više vraća u stanje pre trudnoće.

Ali poslednjih godina, sve veći broj dokaza pokazuje da to nije uvek slučaj. Stručnjaci sada veruju da trudnoća može pružiti uvid u buduće zdravlje žene i pružiti vredne informacije o njenom dugoročnom riziku od srčanih oboljenja, dijabetesa, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih stanja, piše New York Times.

„Ono što se dešava tokom trudnoće ne završava se kada se beba rodi“, kaže Saiz, koja sada ima 52 godine i volonterski je edukator pacijenata za Američko udruženje za srce. Da je to ranije znala, ističe, mogla je da preduzme neke korake da se zaštiti.

Uprkos naporima nekih medicinskih organizacija da podignu svest o ovim faktorima rizika, malo zdravstvenih radnika pita žene koje su više od nekoliko meseci nakon trudnoće da li su imale bilo kakve komplikacije ili upravljaju njihovom negom u skladu sa tim, napominju stručnjaci.

Nesprovođenje skrininga žena sa istorijom komplikacija je „propuštena prilika“ za sprečavanje bolesti, smatra dr Ejmi Ju, neurolog za moždani udar u Centru za zdravstvene nauke Sanibruk u Torontu.

Veza između komplikacija u trudnoći i dugoročnog zdravlja

Veza između nekoliko uobičajenih komplikacija u trudnoći i kardiovaskularnog ili metaboličkog zdravlja kasnije u životu je značajna, kažu stručnjaci.

Žene koje doživljavaju hipertenzivne poremećaje tokom trudnoće, koji uključuju preeklampsiju i visok krvni pritisak (i pogađaju oko 15 procenata trudnoća u SAD), imaju povećan rizik od skoro svakog kardiovaskularnog zdravstvenog problema, uključujući hronični visok krvni pritisak, koronarnu arterijsku bolest, srčanu insuficijenciju i moždani udar, prema velikim studijama.

Studija klinike Majo objavljena prošle godine sugeriše da one takođe razvijaju koronarnu arterijsku bolest u proseku sedam godina ranije od žena istorije ovih problema u trudnoći i dvostruko su sklonije da dožive srčani udar koji nije posledica blokade u glavnim arterijama.

Rizici su „zapanjujući“, naglašava dr Vesna Garović, koautorka studije i šefica katedre za nefrologiju i hipertenziju na klinici Majo.

Osim toga, žene kojima je dijagnostikovan gestacijski dijabetes imaju oko 10 puta veću verovatnoću da im bude dijagnostikovan dijabetes tipa 2 u poređenju sa ženama bez ove istorije.

"Gestacijski dijabetes je zaista crvena zastavica za razvoj dijabetesa u budućnosti", kaže dr Sara Lesi, kodirektorka Programa za dijabetes u trudnoći u bolnici Brigam i žene, signalizirajući da „vaše telo ima neku osnovnu insulinsku rezistenciju — čak i ako je nikada ranije niste imali, čak i ako nemate porodičnu istoriju dijabetesa“.

Istraživači još uvek pokušavaju da utvrde da li komplikacije u trudnoći uzrokuju razne kardiovaskularne i metaboličke probleme kasnije u životu ili jednostavno otkrivaju predispoziciju. Neki teoretišu da je u pitanju kombinacija oba.

Za sada, mnogi stručnjaci vide komplikacije u trudnoći kao deo konstelacije faktora rizika koje žene treba da uzmu u obzir kada upravljaju svojim srčanim i metaboličkim zdravljem, zajedno sa načinom života i porodičnom istorijom.

Kako upravljati rizikom

Mnoge pacijentkinje nisu svesne ovih rizika, nažalost ni lekari.

"Ako vas vaš lekar opšte prakse ne pita o vašoj istoriji trudnoće, budite proaktivni u pominjanju bilo kakvih komplikacija koje ste doživeli", savetuje Eleni Cigas, izvršna direktorka Fondacije za preeklampsiju. „Ne moramo čekati dok ne dobijemo dijagnozu dijabetesa ili hipertenzije ili srčane insuficijencije“, dodaje. „Postoje stvari koje možemo učiniti da bismo bili daleko ispred toga.“

U zavisnosti od vaše medicinske istorije i istorije trudnoće, lekar može preporučiti češće ili sveobuhvatnije preglede za dijabetes ili srčana oboljenja, uključujući redovnije merenje krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi.

Stručnjaci takođe preporučuju preduzimanje osnovnih koraka za zdravlje srca i metabolizma, uključujući ishranu zdravu za srce, nedeljnu fizičku aktivnost u skladu sa preporukom Američkog udruženja za srce i upravljanje stresom i snom.

Gospođa Saiz, koja je preživela moždani udar, kaže da bi volela da je imala tu priliku. „To mi nikada nije pruženo“, rekla je. „Mislim da je tu prava sramota.“

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare